Razgovor s povodom - Ljubušak Marin Čuljak, politolog i asistent na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru

načinima za rješavanje problema u Bosni i Hercegovini, nužnosti promjene Izbornog zakona BiH, komentira na koji način kriza oko koronavirusa utječe na ionako složene odnose u Bosni i Hercegovini, aktualnoj problematici oko raspodjele novca od MMF- a, svom viđenju Bosne i Hercegovine u budućnosti, te načinima na koji se u ovo vrijeme koronavirusa izvodi nastava na Sveučilištu u Mostaru

www.politika24.net: Kako komentirate političku krizu koja u Bosni i Hercegovini traje već dulje vrijeme?

Politička kriza u Bosni i Hercegovini uz različite varijacije i oblike zapravo je konstanta još od Daytona. Nažalost, daytonski mirovni sporazum koji je zaustavio rat u Bosni i Hercegovini imao je zadatak zaustaviti rat i u tome je njegova “misija” završena. Nažalost ne uspjieva se postići politička volja za nove aranžmane Ustava, koji je nasušno potreban, prvenstveno kada je u pitanju izborni zakon u Bosni i Hercegovini koji je najveći generator konstantne krize u ovom razdoblju.

www.politika24.net: Što je ključ rješavanja problema u Bosni i Hercegovini?

Teško je u jednom kratkom odgovoru ponuditi i oblike rješenja, a nemoguće ponuditi samo rješenje. Rješenje je sigurno potrebno tražiti u komunikaciji političkih aktera na svim razinama, uz uvažavanje političkog uređenja Bosne i Hercegovine. Tu prvenstveno mislim na rješavanje vitalnih problema s kojima se kao društvo susrećemo i pritom mislim na rješavanje uzroka problema. Dok god izbjegavamo ući u meritum problema, kao društvo i država definitivno nećemo riješiti probleme. Važno je krenuti od činjenica , prva od njih je ta da su Hrvati u Bosni i Hercegovini uvijek imali jasnu opredjeljenost za Bosnu i Hercegovinu kao neovisnu državu, sjetimo se samo referenduma za neovisnost, kada su Hrvati na jedan način bili presudni, buduću su Srbi bojkotirali referndum. Druga važna činjenica da su Hrvati prema ustavu konstitutivan narod u Bosni i Hercegovini zajedno sa Bošnjacima i Srbima. Nadalje, ne treba zaboraviti da su Hrvati bili opredjeljeni za sve mirovne sporazume, ne samo Daytonski sporazum koji je na koncu zaustavio ratna događanja. Važno je podsjetiti na brojne intervencije međunarodne zajednice u mandatu Wolfganga Petritscha, visokog predstavnika u BiH (1999–2002), kao krajnjeg autoriteta vlasti. Upravo u tom vremenu Robert Barry, voditelj misije OESS-a u BiH, donosi pravila o izborima , suprotan postulatima Daytonskog sporazuma. Nastavljaju se intervencije u sličnom tonu 2004. kada lorda Paddy Ashdown donosi posebna pravila za Mostar (u kojem nemamo izbore), a sjećamo se i tumačenja da je 5 trećina od 17 Valentina Inzka. Meritum rješavanja političkih pitanja je u tome tko ima legitimet političkog predstavnika konstitutivnih naroda. Selektivnim pristupima izvana ne doprinose rješavanju problema, naprotiv. Konačno, posljednje aktivnosti uspostave nekih ad hoc skupina gdje sa za isti stol pokušavaju sjesti predstavnici konstitutivnog naroda zajedno sa čovjekom koji nema legitimitet političkog predstavljanja je još jedan primjer koliko se pogrešno pristupa Bosni i Hercegovini.

www.politika24.net: Shvaćaju li predstavnici bošnjačkog naroda nužnost promjene Izbornog zakona BiH?

Rekao bih da to nije pitanje svjesnosti, nego strateškog pristupa. Mislim da bošnjačke političke elite svjesno ne žele ići u tom pravcu. Dakle, nije pitanje neznanja, nego namjere, jasno je da se razlikuju pristupi. Osobno mislim da svako zalaganje za trenutno stanje i trenutni (važeći) izborni zakon dugoročno šteti državi samoj. Zapravo nemoguć je bilo koji napredak na Europskom putu i svakom obliku napretka, upravo naprotiv, vodi daljnjoj destabilizaciji.

www.politika24.net: Situacija oko pandemije koronavirusa utjecala je na cijeli svijetu u globalu. Kako kriza oko koronavirusa utječe na ionako složene odnose u BiH i kako vidite Bosnu i Hercegovinu nakon završetka pandemije?

Kriza koronavirusa je doista veliki izazov za čitav svijet. U definiranju uzroka krize upravo krize koje se tiču zdravlja ljudi su najveći izazov. Iz pozicije vašega pitanja i posljedica za Bosnu i Hercegovinu, podsjetit ću na jedno istraživanje koje govori da u vremenu dok kriza traje značajno se povećava potreba javnosti za informacijama, dok s druge strane mogućnost za prijem informacija se uvelike smanjuje. Sukladno navedenoj tezi sigurno da Bosna i Hercegovina nije najbolje reagirala s tog aspekta, svjedočimo brojnim nepravilnostima, lošoj komunikaciji, ispolitiziranim temama itd. Sve to doprinosi nepovjerenju u sustav i bojim se da nas tu tek čekaju veći izazovi. Naravno tu je pitanje gospodarskih posljedica, kolike će one biti, ne bih se usudio prognozirati. Obzirom na do sada viđeno, hitno je potrebna sveobuhvatna strategija.

www.politika24.net: Aktualno pitanje posljednjih dana je i raspodjela novca od MMF-a. Predstavnici bošnjačkog naroda su uporno protiv raspodjele novca i na županije. Kakvu poruku tim stavom u ovim teškim vremenima šalju Bosni i Hercegovini i Hrvatima?

Jedno od pitanja koje se našlo u središtu javnosti je pitanje raspodjele novca koji dolazi od MMF-a i inzistiranje na raspodjeli novca koji apsolutno nema nikakvo racionalno uporište. Naime, obzirom na svrhu toga novca koji bi trebao ići najugroženijim područjima Federacije (Bosne i Hercegovine) jasno je da bi u realnom pristupu 90% tog novca trebale dobiti županije. Da je tomu tako svjedoči činjenica da teret borbe s pandemijom nose u najvećoj mjeri županije, prije svih Hercegovačko – Neretvanska županija koja ima najveći broj oboljelih i činjenicu da se tu nalazi SKB Mostar u koju gravitiraju 3 županije. Budući je Ustavom zdravstvo u nadležnosti županija, kao i relevantno pitanje tko isplaćuje plaće policijskim službenicima. Druga velika podvala je zakon o ublažavanju ekonomskih posljedica koje teret prebacuju na županije , točnije predloženo ukidanje akontacije poreza na dobit koji je u 100% mjeri prihod županije direktno ugrožava rad županija.

www.politika24.net: Uslijed novonastale situacije oko epidemiološke situacije vezane uz koronavirus, kako se izvodi nastava na Sveučilištu u Mostaru i kakvi su planovi za razdoblje koje je pred nama?

Sveučilište u Mostaru je pokazalo da se kvalitenom strategijom koja se gradi krizom može jako dobro upravljati. Od 16. ožujka nastava je organizirana u online platfomi e učenja (SUMARUM) i funkcionira jako dobro. Prema svim pokazateljima studenti su zadovoljni i njihov angažman je pokazatelj jednog dobrog pristupa i organizacije. Zahvaljujući SUMIT centru Sveučilišta u Mostaru i partnerskim organizacijama iz BiH i Hrvatske imamo organiziran nastavni proces za osnovne škole što je veliki iskorak u ovom području online nastave. Ohrabruju i informacije koje razmjenjujemo s nastavnicima iz regije i prema njihovim iskustvima Sveučilište u Mostaru je lider u upravljanju učenjem i nastavnim procesom u ovom razdoblju. Mogu sa sigurnošću reći da je Sveučilište u Mostaru pozitivan primjer kako se kvalitetnom strategijom doista može puno napraviti, pa i vremenu kada se suočavamo sa neželjenim, nepredvidivim ugrozama.

www.politika24.net: Kako vidite Bosnu i Hercegovinu u bliskoj budućnosti?

Želim biti optimist, a na tom usmjerenju potrebno je vratiti se činjenicama, raditi na stabilnosti, mijenjati aranžmane koji nisu u skladu sa “duhom” Daytona i graditi europski put za Bosnu i Hercegovinu.