Problematika Daytonskog sporazuma

Na današnji dan prije 25 godina, 21. studenog 1995. u vojnoj bazi Wright-Patterson potpisan je Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Daytonski sporazumu o uređenju Bosne i Hercegovine nakon rata 1992.-1995.

Konačano,  14. prosinca 1995. godine potpisan je Daytonski sporazum – dokument kojim je uspostavljen mir u Bosni i Hercegovini. Iako se konferencija održavala od 1. do 21. studenog 1995. u Daytonu (Ohio, SAD), sporazum je službeno potpisan u Elizejskoj palači u Parizu 14. prosinca.

Sporazum su potpisali hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, predsjednik BiH Alija Izetbegović i predsjednik SR Jugoslavije Slobodan Milošević, a njime je određen ustroj Bosne i Hercegovine, kao i politički život BiH nakon rata.

Daytonskim sporazumom donesena je odluka kako će svaki od tri konstitutivna naroda birati vlastitog člana u Predsjedništvo BiH. Osim toga, teritorijalno su se ustrojila dva entiteta – hrvatsko-bošnjačka Federacija BiH na 51% teritorija (nastala Washingtonskim sporazumom) i Republika Srpska na 49% teritorija.

Također su se dogodile promjene na teritoriju BiH, i to tako da su napravljene sljedeće zamjene:

Hrvati su dali najviše, 5% teritorija BiH, vraćajući Srbima 9% današnje RS te povlačeći se iz Unsko-sanske županije i općine Donji Vakuf. Tako je Hrvatska nakon sporazuma kontrolirala 21% BiH, u usporedbi s 26% prije Daytona.

Srbi su dobili veliki dio planinskog teritorija koji su prije nadzirali – 4% teritorija od Hrvata i mali dio od bošnjaka. S druge strane, bili su prisiljeni prepustiti Sarajevo i neke bitne točke na istoku Bosne i Hercegovine. Time je postotak srpskog dijela narastao na 49%, u usporedbi s oko 46% prije Daytona.

Bošnjaci su dobili najviše – gotovo cijelo Sarajevo te neke bitne položaje u istočnoj Bosni i Hercegovini, čime je njihov udio u teritoriju s 28% narastao na 30%.

Posebna je stavka bio distrikt Brčko, koji je podijeljen tako da su bošnjaci kontrolirali većinu južnih područja (oko 150km²), Srbi su kontrolirali sjeverna područja (oko 190 km²), a Hrvati su kontrolirali ostatak, dio blizu općine Orašje te dvije enklave u južnim dijelovima općine (oko 150 km²).

Daytonski sporazum označio je kraj rata u BiH, i to s ishodom koji je označavao da nijedna od triju strana nije pobijedila u ratu u BiH. Valja napomenuti kako ovim sporazumom nije riješeno pitanje hrvatskog Podunavlja (istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem), koje je mirnom reintegracijom u teritorij Republike Hrvatske vraćeno tek 15. siječnja 1998. godine.

Iako je zaustavio rat, Daytonski sporazum donio je Bosni i Hercegovini mnoge probleme, posebice kada je riječ o suživotu pripadnika različitih entiteta u toj zemlji. Dok neki smatraju da se Daytonski sporazum mora i dalje primjenjivati, drugi tvrde da je već prevaziđen, a nerijedak je i slučaj javnih istupa političara iz RS koji imaju namjeru krojiti nove granice i ne skrivaju želje o neovisnost Republike Srpske.

Poslijednja izmjena danaSubota, 21 Studeni 2020 14:42