Nove tehnologije u skupljanju pčelinjeg otrova

Sastoji se od žalčanih lukova, dva nožića, tri para hitinskih pločica(duguljastih, trokutnih, kvadratnih), i dvije otrovne žlijezde (velike: kisele i male: alkalne).Osnovna funkcija pčelinjeg otrova je zaštita sam pčele kao i pčelinje zajednice. Pčelinji otrov proizvode mlade pčele do osamnaestog dana života. Kada ga pčela proizvede, otrov se nalazi u otrovnom mjehuru do kraja života pčele ili do napada nekoga predatora kada će ga ispustiti u količini koja se nalazi u otrovnom mjehuru, od 0,3-0,5 mg.

Pčelinji otrov je gusta tekućina vrlo karakterističnog mirisa i gorkastog okusa. Poznato je kako je pčelinji otrov 30% aktivniji od zmijskog otrova, međutim treba znati da zmijski otrov ugrizom zmije ulazi u tijelo u mnogo većim količinama, pa npr. jedan ugriz poskoka jednak je ubodu otprilike 350 pčela.

Sastavnice pčelinjeg otrova

Sastoji se od mješavine proteina koji izazivaju lokalnu upalu na mjestu uboda pčele a također djeluje anikoagulativno. Jednim ubodom pčela u kožu čovjeka unese 0.1 mg svojeg otrova. Može se deaktivirati alkoholom. Oko 1% ljudske populacije alergično je na apitoksin.

Najvažnija sastavnica pčelinjeg otrova je melitin, koji čini oko 52% svih peptida u otrovu. Melitin je jaki antiupalni agens i potiče izlučivanje kortizola. Jedan je od glavnih čimbenika provjere kvalitete pčelinjeg otrova.

Ostale manje zastupljene supstance u pčelinjem otrovu su :apamin, adolapan, fosfolipaza A2, hijalorunidaza, histamin, dopamin i inhibitoriproteaze, piše Tvrtko Matijević za časopis Pčela.

Ljudima ubod pčela zadaje jaku bol. Zbog raznovrsnog sastava otrov ima raznoliko djelovanje na više čovjekovih organa. Općenito se smatra da je 300-400 uboda smrtonosna doza za ljude. No reakcija i na jedan ubod kod ljudi koji su vrlo osjetljivi može izazvati anafilaktički šok, koji se sprječava davanjem adrenalinske inekcije .

Iako se kroz istraživanja dokazalo kako pčelari kroz godine stječu imunost na pčelinji otrov, nove spoznaje govore kako u svakom organizmu postoji alergetski okidač, a koji nam govori kako bi i pčelar koji je do sada zaprimio više od stotinu ili tisuću uboda bez veće tjelesne reakcije, mogao postati alergičan.

Primjena pčelinjeg otrova

Pčelinji otrov se danas najviše koristi u farmaceutskoj industriji za proizvodnju krema. Za sada su nam poznate kreme za njegu lica i kreme koje se koriste za sportske ozljede i zdravstvene tegobe kao što su : iritis , hipertronička bolest, bronhijalna astma, vaskularne kirurške bolesti, reumatske bolesti, te bolesti perifernog živčanog sustava…

Proizvodnja pčelinjeg otrova

U svijetu se trenutačno koristi više različitih načina same proizvodnje pčelinjeg otrova. Najčešći način sakupljanja pčelinjeg otrova je na ulazu u košnicu (leto), što pokazuje slijedeća slika.

Ja sam se u svojoj proizvodnji pčelinjeg otrova bazirao na sakupljanju otrova na satonošama odnosno unutar same košnice. Razlog tomu je što tako dobivamo dosta veću količinu otrova nego na letu ili u okviru, pčele su manje agresivnije i dobivamo prvoklasni otrov. Prošlogodišnjom analizom otrova udio melitina u našem pčelinjem otrovu je bio 66,9 % što nam govori kako je to otrov vrhunske kvalitete, jer znamo kako otrov koji ima više od 50 % melitina ulazi u prvu kvalitetnu klasu. Sunce i vlaga su dva najbitnija faktora u proizvodnji pčelinjeg otrova, jer UV sunčeve zrake imaju veliki utjecaj na melitin, odnosno dekomponiraju otrov, te se smanjuje količina melitina u pčelinjem otrovu. Ista stvar je i sa vlagom.

Prvenstveno je cilj imati zdrave i jake zajednice,a da bi se to postiglo u mojem slučaju koristim Bee ProtectH kojim radim cjelokupnu dezinfekciju košnica u proljeće, zatim kako bi se riješio spora, tokom šestog mjeseca se bavim uništavanjem nozemoze Bee Protectom F i na kraju uz dobru primjenu preparata protiv varoe održavam svoj pčelinjak u vitalnoj funkciji za proizvodnju otrova.

Kako proizvodnja traje od 15.4 do 15.9 , svi me pitaju zašto do tako kasno proizvodiš pčelinji otrov, jer uništit ćeš zimsku pčelu? No, od kada vadim pčelinji otrov, gubitaka nisam imao ni ja ni kolege koje sa mnom surađuju. Tako smo i došli do zaključka kako ne radimo nikakvu štetu zimskoj pčeli. Svaka zajednica će dati pčelinji otrov, zabluda je da slabe zajednice ne daju otrov. Naravno, daju i one otrov samo u manjim količina, pa netko kada vidi razliku između prinosa otrova kod slabe i jake zajednice shvati kako je to nerentabilno ?

Proces vađenja pčelinjeg otrova

S početkom ljetnih dana, sa vađenjem pčelinjeg otrova krećemo u ranim jutarnjim satima, praktički čim svane. Cilj nam je dobiti izletnicu na uređaj. Kako radimo proizvodnju na satonošama kroz mnogobrojna istraživanja nam se kupola pokazala kao najbolje rješenje.

Razlog tomu je što ona sprječava izlazak feromona iz košnice. Feromon se spušta unutar košnice, te dobivamo pčelu u vrlo kratkom vremenu na uređaju. Proces vađenja pčelinjeg otrova traje od prilike 20-25 minutapo košnici, što pokazuje slijedeća slika.

Nakon cjelokupnog procesa vađenja otrova, dolazi najteži dio. Struganje pčelinjeg otrova je jako kompleksan posao, jer prvo trebamo sasušiti stakla, a nakon toga dolazi struganje sa žiletima. Tijekom struganja obavezna preporuka je nošenje maske i zaštitnih naočala.

Pčelinji otrov jako iritira dišne puteve, te ako nemamo masku za disanje dolazi do konstantnog kihanja i puhanja nosa, a ukoliko otrov dođe u dodir s očima, oči počinju suziti i nastaje crvenilo.

Slijedeća slika prikazuje sasušeni pčelinji otrov na staklu

I nakraju dolazimo do skladištenja pčelinjeg otrova, koji mora biti uskladišten u tamnim bočicama, s hermetičkim čepom koji neće dopuštati ulaz vlazi u bočicu. Pčelinji otrov se čuva na hladnom i tamnome mjestu. Najčešće kada se bočica napuni, čep se zaljeva pčelinjim voskom za svaki slučaj da vlaga ne prodre u bočicu, a što pokazuje slijedeća slika.