Za što se u BiH dijele uvjetne kazne

Od svih uvjetnih kazni koje su tijekom prošle godine izricali sudovi u BiH najviše ih se odnosilo na krivična djela posjedovanje, prodaja i omogućavanje uživanje droga, te krađe i teške krađe, navodi se u godišnjem izvještaju za 2019. godinu Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH.

Kako su objavile Nezavisne novine, osim za optužene dilere i lopove, uvjetne kazne tijekom prošle godine izricane su i za ugrožavanje javnog prometa, nanošenje ozljeda, nasilje u obitelji, te oštećenje tuđe stvari.

Ova vrsta kazni izricana je i za krivotvorenje isprava, ugrožavanje sigurnosti, šumske krađe, nasilničko ponašanje, nedozvoljeno držanje oružja i tako dalje.

U izvještaju VSTV-a je precizirano da su u 2019. godini u 65 posto osuđujućih presuda izrečene uvjetne presude.

"U 21 posto osuđujućih presuda izrečena je kazna zatvora i u 14 posto osuđujućih presuda izrečena je novčana kazna", naveli su iz VSTS BiH.

I podaci kojima raspolažu tužiteljstva pokazuju da se uvjetne kazne često izriču.

"Tijekom 2019. godine Tužiteljstvo je izdejstvovalo ukupno 1.323 osuđujuće presude. Od toga, u 300 presuda izrečena je zatvorska kazna, u 999 uvjetna osuda, u 20 novčana kazna, a u četiri sudska opomena", naveli su iz tužiteljstva Sarajevske županije te dodali da u konačnici to znači da je udio osuđujućih presuda u kojima je izrečena uvjetna osuda 75,51 posto.

Podatak da je od svih osuđujućih presuda u 65 posto izrečena lovna kazna odvjetnici tumače tvrdnjom da suci biraju predmete kojim će se baviti.

"Suci uzimaju lakše predmete u rad. Kod težih krivičnih djela nema zakonskih uvjeta da se izrekne uvjetna kazna. Sve te uvjetne osude odnose se na lakša krivična djela, poput prometnih nezgoda, šumske krađe, neke sitnije krađe i tako dalje", rekao je za Nezavisne Mirko Dabić, banjalučki odvjetnik.

Prema njegovim riječima, postotak od 65 posto, koji pokazuje učestalost izricanja uvjetnih kazni, nije pravi pokazatelj kaznene politike u BiH.

"Sudovi idu linijom manjeg otpora. Lakše je normu ostvariti radom na sitnim krivičnim djelima nego na težim, kada suđenje obuhvaća, recimo, deset pretresa i nikad da dođe kraj. Složeniji predmeti se vrlo malo rade po sudovima, ne zakazuju se jer zahtijevaju veliki posao", naveo je Dabić.

Iz VSTV-a ističu da je prošle godine za dva posto smanjen postotak osuđujućih presuda sa izrečenom uvjetnom presudom.

"Istovremeno je broj osuđujućih presuda s izrečenom kaznom zatvora, kao i osuđujućih presuda sa izrečenom novčanom kaznom povećan za po jedan posto u odnosu na prethodnu godinu", precizirali su iz VSTV-a BiH.

 
index Instagram400x230 youtube