Mogu li bh. građani promijeniti svijest kad je riječ o ekologiji

Iako su svi svjesni značaja ekologije; klimatske promjene i važnost očuvanja okoliša postaje među najvažnijim globalnim temama, u BiH za sada samo sporedna priča o ekološkim izazovima, aerozagađenju, deponijama i bespravnoj gradnji.

O tome se govori tek kada se dogode katastrofe. Je li vrijeme za blagovremeno reagiranje nadležnih, ali i za promjenu svijesti kod bh. građana?!

Dok ložimo sve što stignemo, nemilice bacamo smeće, objekte gradimo u koritima rijeka – za sve krivimo isključivo vlast. Sva krivica nije samo na njima, kažu ekolozi, ali je istina da vlast čini malo ili ništa da regulira, kazni i spriječi. Tek nakon katastrofa na površinu ispliva smeće i neodgovornost.

“To je za nepovjerovati. Svjedočim kada je porast vodostaja rijeke Lepenice, Kreševice, šta se sve nalazi u vodi… dvosjedi, trosjedi, fotelje. Nemoguće da voda uđe u kuću i odnese fotelju. I evo, recimo, žali se jedan sugrađanin i pita šta možemo mi uraditi voda mu je kaže non stop u kući. Gospodine dragi, kažem mu, vi ste napravili kuću ne u vodnom dobru, nego u koritu”, kazao je Mladen Mišurić Ramljak, načelnik Općine Kiseljak, navodi N1.

Nerad inspekcijskih službi samo daje povoda da se ova praksa nastavi. Također, brojne rijeke pretvorene su u kanalizacije. Spreča prednjači.

“Jedan od glavnih izvora zagađenja su urbane otpadne vode koje se bez prethodnog tretmana ispuštaju direktno u vodotok. Također, izvor zagađenja su industrije”, kazala je Nezafeta Sejdić, Agencija za vodno područje rijeke Save.

Građani rijetko izražavaju svoj bunt jer su, kažu ekolozi, svjesni da ima i njihovog utjecaja. No, ponekad pravdu uzmu u svoje ruke.

 
index Instagram400x230 youtube