BiH prijeti nestašica krumpira

Naime, poljoprivrednici sjevernih krajeva Bosne i Hercegovine ovog proljeća imaju ogromnih problema s ovim životinjama koje im redom uništavaju oranice posijane kukuruzom i krumpirom.

Sanski Most, Petrovac, Prijedor, Gradačac, Gračanica... samo su neke općina u BiH čiji poljoprivrednici zbog ove pojave trpe velike štete, što će se svakako odraziti i na tržište krumpira u ljetnim mjesecima.

Divlje svinje u krdima se spuštaju s planinskih obronaka u potrazi za hranom, a poljoprivredni proizvođači su očajni. Kažu kako se nikad dosad nije događalo da ove životinje nanose štetu poljoprivrednim usjevima u ovo doba godine, a to pripisuju značajnom povećanju njihove brojnosti.

Poljoprivrednik Senad Kugić iz sela Modra, koje je udaljeno dvadesetak kilometara od Sanskog Mosta, kaže kako mu je u potpunosti uništeno više duluma zemljišta zasijanog kukuruzom i krumpirom.

"Kad sam došao na parcelu, ona je doslovno bila preorana, a divlje svinje su povadile zasijano zrnevlje kukuruza. Nešto, dalje ista situacija je i sa tek zasijanim krompirom. Više nije dovoljno što stalno gledamo u nebo zbog vremenskih prilika, već moramo i u šume", kaže Kugić za Nezavisne novine.

Stanovnici gračaničkih mjesnih zajednica Prijeko Brdo, Trnovci, Džakule, Doborovci, Malešići i Buk i ove godine u problemima koje im prave divlje svinje. Veprovi su se namnožili do te mjere da im noću ulaze u tek kukuruzom zasijane njive, pa rove zemlju i vade zrno, iza sebe ostavljajući pustoš. Uništavaju i parcele s krumpirom.

Mještani dežuraju u grupama, bacaju petarde, dovikuju se, ne bi li neman otjerali. Jedan od njih je nabavio plinski top iz Zagreba, koji automatski puca svake dvije minute i tako rastjeruje divljač. Ali, top štiti tek 20-tak duluma, što će sa ostalim parcelama, piše Avaz.

Ista sudbina pogodila je poljoprivrednike općine Gradačac.

Dobri poznavatelji svijeta životinja ističu kako zbog sve praznijih sela divlje svinje bez straha dolaze iz viših predjela u niže i blizinu naseljenih mjesta te nanose štetu poljoprivrednim kulturama.

Poljoprivrednici zbog situacije u kojoj su se našli uglavnom krive lovce, a lovci državu.

Lovačka društva ističu da su nemoćni jer je trenutno na snazi lovostaj i da, s obzirom na zakone koji reguliraju ovo područje, ne postoji mogućnost organiziranja lova. U nekim mjestima lovačka društva u suradnji s poljoprivrednicima organizirali su i lovačke patrole. Podsjećaju i na to da su vlasnici dužni čuvati svoja imanja.

Nezadovoljni su proizvođači krumpira i na jugu zemlje. Njima divlje svinje zbog svoje malobrojnosti ne zadaju probleme, međutim, loše vremenske prilike početkom proljeća utjecali su na prinose. Urod nije zadovoljavajući, baš kao niti cijena krumpira na veletržnici u Čapljini.