BHRT prošle godine samo od pristojbe zaradio 32 milijuna KM, a iskazao gubitak od 21 milijun KM

Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT) prošle godine je zaradila 32 milijuna KM samo na osnovu naplate RTV pristojbe, a ukupan prihod iznosio je 48 milijuna KM. Uprkos ovim prihodima BHRT je 2018. godinu završio s iskazanim gubitkom od 21 milijun KM, piše Klix.ba.

Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine dostavljen je Izvještaj o radu i financijskom poslovanju Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) za 2018. godinu, u kojem je navedeno da je BHRT u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. godine iskazao gubitak u poslovanju u iznosu od 21.025.795 KM.

U razdoblju od 1. siječnja 2018. godine do 31. prosinca 2018. godine Radiotelevizija Bosne i Hercegovine ostvarila je ukupne prihode u iznosu od 48.115.098 KM, a ukupne rashode u iznosu od 69.140.893 KM te je iskazan gubitak u poslovanju u iznosu od 21.025.795 KM. U 2018. godini, zbog nepravovremene naplate potraživanja od kupaca, na teret rashoda ispravljen je iznos od 31.367.092 KM, što je izravno rezultiralo visokim gubitkom u poslovanju u 2018. godini.

Dakle, prostom analizom može se zaključiti da ispravka vrijednosti potraživanja čini oko 64 posto ukupnih prihoda u 2018. godini. Odnosno, ispravka vrijednosti potraživanja je za oko dva milijuna niža od ukupno priznatih prihoda od RTV pristojbe. Nejasno je, piše Klix.ba, iz objavljenih izvještaja kako se formira politika za ispravku vrijednosti potraživanja te je li djelomično i/ili u potpunosti razlog povećanja ispravke vrijednosti činjenica da RS ne prebacuje prikupljena sredstva prema BHRT-u u predviđenoj dinamici, a kako je spomenuto u samom izvještaju.

Usporedbe radi, BHRT je u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine, prema podacima iz Izvještaja o radu i poslovanju za 2017. godinu, iskazao gubitak u iznosu od 7.886.448 KM. To znači da je u 2018. godini gubitak u poslovanju uvećan za čak 13.139.347 KM. Što se tiče prihoda, 2018. godine prihodi su uvećani za 10.028.758 KM najvećim dijelom zbog povećanje prihoda od RTV pristojbe.

Gledanost

Prosjek gledanosti BHT1 2018. (u razdoblju od 7:00 do 23:59 sati ) iznosi: rejting 1,21 posto i share 4,72 posto ukupne gledanosti svih RTV stanica u BiH, odnosno rejting 1,41 posto i share 4,87 posto u prime timeu, gdje su i u ovoj godini na šestom mjestu po gledanosti u BiH (17:00 do 22:30 sati).

“Analizirajući gledanost po target grupama, lako se može doći do zaključka da je naša publika prilično stara (uz BN, ATV i RTRS imamo najveći nesrazmjer u zastupljenosti populacije) te da je program BHT1 prepoznat kao program za stariju populaciju. Najgledanija emisija na BHT1 je i dalje Dnevnik 2, uz povećanje rejtinga gledanosti u odnosu na proteklu godinu za 0,24 rejting poena. Programi koji su generirali visok i relativno visok rejting u 2018. godini su: Svjetsko prvenstvo u nogometu Rusija u 2018. godini i Dnevnik 2. Uvjerljivo najgledaniji program su bili izravni prijenosi utakmica Svjetskog prvenstva u nogometu, kada su zabilježeni rekordni rejtinzi u 2018. godini”, piše u izvještaju.

BHRT se “pohvalio” i kako u prošloj godini nisu imali nijedan novi i atraktivan sadržaj osim Svjetskog prvenstva u nogometu i to u dijelu izvještaja koji glasi:

“Naravno, pored katastrofalne situacije na tržištu i ukupnog pada rejtinga svih TV stanica na ukupni prihod marketinga utječe i vidljiv nedostatak ulaganja u programske sadržaje, osim Svjetskog nogometnog prvenstva nismo imali nijedan novi i atraktivan sadržaj koji bi dugoročno povećao gledanost i donio dodatni marketinški prihod. Nestabilnost kompletnih prihoda koje BHRT ostvaruje reflektira se i na nemogućnost uvođenja novih programskih sadržaja, a samo ulaganje u program može dugoročno povećati gledanost pa samim tim utjecati i na povećanje marketinškog prihoda”.

Rashodi

Izvještaj BHRT-a iz 2016. godine pokazuje kako je izvršenje rashoda te godine iznosilo 45.182.011 KM, što zapravo znači da su u 2018. godini u usporedbi s 2016. godinom rashodi povećani za 23.958.882 KM. Međutim, svaka usporedivost podataka značajno ovisi od konzistentnosti primjene računovodstvenih politika ili u slučaju BHRT-a od kvaliteta ulaznih podataka. U slučaju BHRT-a, gdje poslovni model nije trpio značajnije promjene, ovakvi skokovi (npr. rast ispravke vrijednosti ili dvocifreni rast prihoda) daleko su od očekivanog. Najviše sredstava BHRT je izdvajao za troškove uposlenika, a riječ je o 18.003.233 KM. To je 1.226.582 KM više nego što je 2017. trošeno na stavku “troškovi uposlenika”.

Ovi troškovi obuhvataju bruto plaće, ishranu, prijevoz i ostale naknade uposlenima. U obračunskom razdoblju od 1. siječnja 2018. godine do 31. prosinca 2018. godine najveći rashodi su evidentirani na troškovima plaća i naknada plaća uposlenima u iznosu 15.939.650 KM, što čini 23 posto ukupnih rashoda BHRT-a. Ukupan broj uposlenih u BHRT-u na dan 31. prosinca 2018. godine iznosi 847, što je za deset uposlenih više u odnosu na stanje 1. siječnja 2018. godine godine kada je broj uposlenih bio 837. Ovo potvrđuje raniju tezu kako se u BHRT-u vrše dodatna zapošljavanja uprkos lošoj ekonomskoj situaciji u kojoj se nalazi BHRT, kao i indikacije niske efikasnosti i produktivnosti.

Iz godine u godinu vidljivo je povećavanje troškova autorskih honorara i ugovora o djelu, a koji se inače koriste za angažiranje osoba, ali bez sklapanja ugovora o radu. Tako je BHRT u 2018. godini izdvojio 789.970 KM za autorske honorare i ugovore o djelu, dok je 2017. godine taj iznos bio 729.326 KM. O povećanju ovih troškova dovoljno govori podatak da je BHRT 2016. godine za ugovore o djelu izdvajao 551.322 KM te da je taj iznos u 2018. godini povećan za 238.648 KM.

Prošle godine rasle su i dnevnice i troškovi službenih putovanja koji su iznosili 319.498 KM (2017. godine iznosili su 254.613 KM), troškovi Upravnog odbora BHRT-a i sistema 138.602 KM (2017. godine iznosili su 137.003 KM), troškovi kupljenih emitiranih programa 4.009.400 KM (2017. godine iznosili su 3.116.463 KM) i drugi.

Ukoliko BHRT želi izbjeći sudbinu drugih javnih poduzeća, poput naprimjer Hidrogradnje i Aluminija, potrebne su pravovremene duboke promjene kroz sve sfere poslovanja. Istovremeno, potrebno je da država i Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) BiH adresiraju pitanja koja se javljaju u samome izvještaju, poput nelojalne konkurencije na marketinškom tržištu, zaključuje se u analizi Klixa.

Hoće li biti kapaciteta za takvo nešto, ostaje vidjeti. U zaključku, godina za zaborav za BHRT.

 
index Instagram400x230 youtube