Godinama u FBiH polako nestaju generacije prvaši

Sve češće u neformalnom razgovoru s obitelji, prijateljima i poznanicima svima nam se kao tema nameće više nego alarmantna problematika smanjenja broja stanovnika.

Djelom je to izravna posljedica kontinuiranih i masovnih odlazaka mladih ljudi trbuhom za kruhom u inozemstvo, ali ipak većim dijelom rezultat je to “bijele kuge” koja je svoju ruku odavno spustila na ovim zemljopisnim širinama i, sudeći prema raspoloživim podacima, ostat će tu još dugo.

BiH je među zemljama čije stanovništvo izumire i svi smo sve više svjesni te činjenice.

Iz godine u godinu sablazno iščezavaju i nepovratno nestaju cijeli razredi prvašića u FBiH. Prije nekih dvadesetak i više godina sasvim je normalno bilo da jedan razred broji i do 40 učenika, sada je taj broj prepolovljen i još uvijek opada. Smanjuje se broj učenika po razredima, utihnulo je školsko zvono, prazne se učionice, zatvaraju se škole i generalno situacija dugoročno ne izgleda nimalo dobro. Dapače, zvonce za uzbunu zaglušujuće para zrakom. Polako, ali sigurno ostajemo bez brojnih generacija školaraca. Podaci su već itekako postali alarmantni, pa su, primjerice, u Federaciji BiH, kako su proračunali sindikalci prošle godine, u pet prethodnih godina “nestale” čak 62 škole. U pet godina u Federaciji BiH u osnovnim i srednjim školama je 31.141 učenik manje. Praktički, nestao je jedan grad u pet godina. Analizom trenda kretanja broja učenika upisanih u prvi razred osnovne škole u Federaciji BiH od školske 2014./15. do 2018./19. može se uočiti smanjenje broja učenika koji se upisuju u prvi razred osnovne škole.

Porazni podaci

Uz sve te nepovratne minuse i nedaće, problem je znatno kompleksniji nego se to na prvi pogled čini. Najnoviji mjesečni bilten Federalnog zavoda za statistiku to zorno prikazuje svojim negativnim bilancama u više različitih područja, pri čemu su najporazniji podaci oni u statističkim tablicama koji se odnose na prirodna kretanja stanovništva u Federaciji. U cijelom ovom entitetu u travnju ove godine zabilježen je podatak o 1394 živorođena djeteta (četiri su mrtvorođena) i 1850 umrlih.

Vidljivo je kako je stopa mortaliteta (smrtnosti) za 496 puta veća od stope nataliteta (rađanja). Ova razlika u istom razdoblju 2018. iznosila je 204, što je enorman porast u negativnom smislu. Što se tiče razlike umrlih i rođenih, ona je, nažalost, u korist mortaliteta najveća u Zeničko-dobojskoj županiji gdje se rodilo 240 djece, a umro je 351 stanovnik.

Pad nataliteta

Osim toga, i stopa fertiliteta u BiH, kao koeficijent koji pokazuje broj rođene djece po ženi u plodnom razdoblju života (15 - 49 godina), u stalnom je padu. Ilustracije radi, ta stopa 1960. godine kretala se oko 3,80, da bi ove godine pala na samo 1,27 živorođene djece po ženi. Ta kritična stopa fertiliteta u BiH (1,27 djece po ženi) ispod je razine koja omogućava reprodukciju (2,1) i jedna je od najnižih u svijetu. BiH se na toj ljestvici nalazi na 194. mjestu od 200 zemalja svijeta, što je više nego zabrinjavajuća spoznaja. U travnju je u FBiH zaključeno 1267 brakova, a razveden je 131. Kad je riječ o omjeru razvedenih i vjenčanih, ta je razlika zabrinjavajuće mala u Posavskoj županiji gdje je vjenčano 12 parova, a čak ih je četvero razvedeno u tom razdoblju. Svi ti elementi, ali prije svega neizvjesna gospodarska i svaka druga situacija u nestabilnoj zemlji kakva je BiH, ne ulijevaju nadu kako će se ovi negativni trendovi u skorijoj budućnosti stabilizirati i krenuti uzlaznom putanjom. Bez adekvatne demografske politike, popraćene mjerama koje ohrabruju mlade da ostaju u ovoj zemlji, jake i stabilne zdravstvene zaštite i edukacije, vrlo brzo ćemo se, nažalost, upitati: “Kome zvone zvona” - u našem slučaju riječ je o školskim zvonima.

 
index Instagram400x230 youtube