I kroz pandemiju stanovnike BiH prate ‘tiha poskupljenja’

Ipak, i ovaj ritam jednostavniji je i ugodniji u odnosu na tzv. lockdown koji je obilježio drugi dio ožujka i travanj, kao i dio svibnja. Takva zatvaranja i policijski sat koji nas je držao u domovima od 20 sati do jutarnjih sati te propusnice za druge gradove i županije više nisu opcija, a nadamo se da nikad više neće ni biti.

Ono što je specifično za to vrijeme bilo je donošenje mjera države da cijene određenih proizvoda ne smiju rasti. Na prvu se čini da je to olakšalo mnogima jer je bilo dosta grana čiji je rad tada bio zabranjen ili je bio smanjenog kapaciteta, bilo je onih koji su primali samo dio plaće, kao i onih koji su ostali bez posla.

Međutim, druga strana medalje kaže da je prije jeka pandemije, službeno u RS-u, a neslužbeno i u FBiH, cijena itekako rasla. Pa je kilogram piletine poskupio od 3 do 6 posto, mortadela od 6 do 9 posto, kruh za od 5 do 10 posto, čajna kobasica od 10 do 14 posto, kilogram paprike od 12 do 17 posto, krastavac do 21 posto…

Uštede na luksuzu

Prema riječima stručnjaka, radi se o poskupljenjima od 20 feninga do 2,20 KM tako da su i u ovom slučaju mnogi koristili situaciju i taman sebe doveli u dobar položaj u vrijeme najtežih dana pandemije. I onda nakon završetka “lockdowna”, umjesto da se barem još neko vrijeme zadrže cijene koje su ionako rasle prije pandemije, čim su mjere države popustile, došlo je do novog rasta cijena.

Stručnjaci se slažu da poskupljenja u postocima nisu velika, ali fening po fening, to se itekako osjeti. Tako smo imali “tiha poskupljenja” kruha, mlijeka, ulja i brašna, a rasle su i cijene proizvoda koji nam štite zdravlje poput maski, rukavica, sredstava za dezinfekciju, vitamina. Sugovornica u jednoj trgovini s kojom pričamo o cijenama kaže da su cijene nekih proizvoda osjetno više, ali ne uzbuđuje se previše. Objasnila je i zašto.

– Ove godine nismo išli na odmor, ni dan nismo proveli na moru, nije bilo nekih sitnih zadovoljstava. Novac smo trošili uglavnom na hranu i nešto što je uistinu nužno. Svadbi je mnogo odgođeno i tu smo uštedjeli minimalno 2000 KM. Naravno da će iduće godine biti tih događaja i da su troškovi samo prolongirani, ali neke stvari za koje smo mislili da je bez njih nemoguće, vidimo da je moguće – priča nam žena dok hodamo od police do police.

Prema nekim analizama, cijene u BiH u prosjeku rastu za 2% svake godine. Udruga potrošača FBiH još ranije je upozorila na pad kupovne moći građana koji je konstantan te ih svaka korekcija cijena, pa čak i ona najmanja, dodatno iscrpljuje.

– Veći broj bh. potrošača primoran je kupovati osnovne proizvode na akcijskoj prodaji ili robu kojoj rok uskoro istječe. Mnogi proizvođači mažu oči građanima tako što im za istu cijenu prodaju proizvode, a smanjili su kilažu – pričaju u Udruzi.

Cijene prate poskupljenja

Agencija za hranu Ujedinjenih naroda navela je da su indeksi cijena na svjetskoj razini porasli za 2,2%, što je najveći skok u dva desetljeća. Nedavno je analitičar Dino Hadžialić kazao da u nekim sektorima cijene u stopu prate poskupljenja.

– Vidjeli smo i da ima prostora za sniženje marži jer je sektor prodaje naftnih prerađevina u FBiH i tijekom pandemije, uz smanjene marže, i dalje jako dobro funkcionirao. Na sličnom principu rade i ostali sektori u maloprodaji, gdje su marže jako visoke i prvo one apsorbiraju nove cijene pa onda lagano dolazi do prilagođavanja i povećanja cijena, koje se potom i zadržavaju, iako na svjetskom tržištu dođe i do njihova ponovnog pada – istaknuo je.