BiH se priprema za lokalne izbore

Nakon 12 godina na birališta će napokon i građani, ali malo poslije, 20. prosinca nakon što su HDZ BiH i bošnjački SDA, uz veliki pritisak i posredovanje međunarodne zajednice, postigli sporazum za Mostar.

No i dalje su potpuno suprotstavljena stajališta o Izbornom zakonu BiH, koji treba mijenjati u skladu s presudom Ustavnog suda koja otklanja mogućnost da Bošnjaci Hrvatima biraju političke predstavnike.

Zahvaljujući bošnjačkim glasovima, Željko Komšić bio je u čak tri navrata hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Posljednji mandat dobio je 2018. godine, izvijestio je Ilko Barbarić.

HDZ Bosne i Hercergovine traži da se hrvatski član državnog vrha bira hrvatskim glasovima, a SDA zagovara načela i građanskog i etničkog predstavljanja. Predsjednik SDA Bakir Izetbegović poručuje da će se, ako HDZ i dalje bude inzistirao na rješenjima koja su im neprihvatljiva, umjesto za Čovića opet odlučiti za Komšića. Iz Hrvatskog narodnog sabora poručuju:
- Oni koji Hrvatima onemogućavaju političko predstavljanje kroz Izborni zakon legitimiraju taj koncept, dakle teritorijalnog utemeljenja ravnopravnosti, rekao je Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH.

Vremena je sve manje. Dogovor između HDZ-a i SDA o izmjenama izbornih pravila za Mostar i domove naroda na državnoj i entitetskoj razini trebao bi se postići do kraja godine.

- Ukoliko se propusti ova pa čak i iduća godina za implementaciju dogovorenih rješenja onda hrvatske stranke stječu potpuni legitimitet da razmatraju sva moguća alternativna rješenja, rekao je Milan Sitarski, analitičar IDPI Mostar.

Spominje se i teritorijalna jedinica s hrvatskom većinom. Za sarajevsku politiku treći entitet prst je u oko i put u ratni sukob. O tome koliko je važno da Hrvati biraju svoje političke predstavnike, Čović je razgovarao i s posebnim izaslanikom State Departmenta za Balkan Mathewom Palmerom.

- Mi kada znamo da su SDA i HDZ prije 30 godina zavezali zastave i nikada ih do sada nisu razvezali tako da znamo da oni ono što dogovore je pitanje da li oni to žele dogovoriti, istaknula je Ivana Marić, politička analitičarka iz Sarajeva.

- Ono što me posebno boli svi kukaju a ne žele se dogovoriti. Bez pravog dijaloga teško možemo graditi budućnost. A dijalog nije u tome-bit će kako ja kažem, bit će ono što meni odgovara i to je zapravo ona kriva politika ove domaće struje, a međunarodna zajednica bojim se da se koji puta igrala s time, rekao je kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski.

Hrvati u BiH očekuju od Republike Hrvatske i Europske unije veću pomoć kako bi zaštitili Ustavom zajamčena prava na izbor svojih političkih predstavnika.