Pogledajte tko u BiH najviše duguje za PDV, akcize i carine, dug skoro 550 milijuna KM
- Napisao/la Ljubuški IKS Portal
- Objavljeno u Bosna i Hercegovina
- Ispis
- Pošalji e-mail
Dug poduzeća po osnovi poreza na dodanu vrijednost (PDV), akcize i carine u BiH na kraju srpnja iznosio je skoro 550 milijuna maraka i manji je za oko 40 milijuna u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.
Načelnik Odjela za komunikacije u Upravi za neizravno oporezivanje (UNO) BiH Ratko Kovačević rekao je da je ukupan dug poreznih obveznika 29. srpnja ove godine iznosio 549,10 milijuna maraka.
“Dugovanja po osnovi PDV-a, akciza i carina u srpnju prošle godine iznosila su 588,39 milijuna KM. U odnosu na izdane parametre evidentno je da došlo do smanjenja duga u ovoj godini”, naveo je Kovačević.
UNO već duže objavljuje popis najvećih dužnika, a na najnovijem popisu prvo mjesto zauzima poduzeće “Gras” iz Sarajeva, čiji dug za PDV i akcize iznosi 22,32 milijuna maraka. Odmah iza njih nalazi se “Bosmal” iz Sarajevo, čija dugovanja iznose 9,62 milijuna, a treća pozicija pripada poduzeću “Monter&Ko” iz distrikta Brčko, koje za PDV i akcize duguje 7,65 milijuna, piše Glas Srpske.
Na četvrtom mjestu su Robne rezerve FBiH koje imaju dugovanja od 6,26 milijuna, a na petom poduzeće “Bob-pro” iz Čitluka s dugom od 5,92 milijuna maraka po osnovu poreza i akciza.
Kada je riječ o carinama, tu listu predvodi “Fabrika cijevi Unis” iz Dervente, čija dugovanja iznose 25,66 milijuna, dok “Euro lab” iz Banjaluke duguje 4,01 milijun maraka. Na trećem mjestu je sarajevsko poduzeće “Centrum bus” s dugom od 3,71 milijun iz carinskog postupka.
Slijedi ih “Vimar” iz Visokog s dugom od 2,52 milijuna maraka, te “Ogul” iz Kiseljaka koji ima dugovanja nešto manja od milijun maraka, odnosno 971,729 KM.
U UNO su podsjetili da su se, nakon što je početkom 2014. godine stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o postupku neizravnog oporezivanja, stekli uvjeti za javno objavljivanje naziva dužnika koji imaju neizmirene obaveze po osnovu PDV-a, akcize i carine.
“Pored javne objave dužnika, naknadni teret prinude je smanjen s 10 na pet posto, a zatezna kamata sa 0,06 na 0,04 posto svakog dana zakašnjenja izmirenja obaveza”, podsjetili su u UNO.
Svi obveznici koji se ne žele naći na javno objavljenoj listi dužnika i time ugroze svoju poslovnu reputaciju trebaju uplatiti dugovanja po osnovu neizravnih poreza. Na listama UNO nalaze se svi dužnici čiji je dug veći od 25.000 KM. Takvih je na listi dužnika za PDV i akcize 2.249, dok je na listi carinskih dužnika 88 obveznika.
