Dogodilo se na današnji dan, 4. rujna...

Premda se Romula Augustula najčešće uzima za posljednjeg cara Zapadnog Rimskog Carstva, a godinu 476. za završetak tog carstva, u stvarnosti se može nazrijeti i drugačija slika. Naime, Romul Augustul zapravo je bio uzurpator, kojega je na vlast doveo njegov otac i to umjesto dotadašnjeg cara Julija Nepota. Julije se nikada nije odrekao carskog naslova, nego je pobjegao u provinciju Dalmaciju i od tamo vladao nad područjem koje mu je ostalo vjerno. Godine 476. barbarski vojskovođa Odoakar prisilio je Romula Augustula na abdikaciju, tj. na odricanje od carskog naslova. Odoakar sam nije preuzeo carsku titulu, dapače priznao se klijentom Julija Nepota. Dakle, može se reći da je Zapadno Rimsko Carstvo nastavilo postojati i nakon 476. godine. Posljednji car je zapravo bio Julije Nepot, koji je ubijen vjerojatno u Dioklecijanovoj palači 480. godine. Zapadno Rimsko Carstvo, dakle, ugasilo se u Splitu.

Osnivači Googla Larry Page i Sergey Brin upoznali su se na Sveučilištu Stanford, gdje su zajedno bili na poslijediplomskom studiju. Na tom su sveučilištu izradili tražilicu BackRub. Kad se pokazala uspješnom, zaključili su da joj trebaju dati novo ime. Odlučili su se za Google – ime dobiveno od riječi gogool, koja označava broj 10 na stotu potenciju. Još prije nego što su osnovali tvrtku, Andy Bechtolsheim, suosnivač tvrtke Sun (nazvane prema kratici za Stanford University Network), dao im je ček na 100 000 dolara za novu kompaniju. Organizirali su ured u jednoj garaži u Silicijskoj dolini, južno od San Francisca i nedaleko od Sveučilišta Stanford. Na današnji dan prije 13 godina podnijeli su zahtjev za osnivanje svoje tvrtke nazvane Google u saveznoj državi Kalifornija. Prvi im je zaposlenik bio Craig Silverstein, kolega s poslijediplomskog studija na Stanfordu. S postupnim rastom, Google će se kasnije preseliti u Palo Alto, a zatim u Mountain View, gdje mu je i danas sjedište. Svi nabrojani gradovi nalaze se u Silicijskoj dolini i u blizini sveučilišta Stanford. Inače, spomenimo da je to sveučilište osnovao kalifornijski milijuner Leland Stanford i nazvao ga po svom sinu, koji je umro u dobi od 15 godina. Svojoj supruzi je rekao da će tako “djeca Kalifornije biti naša djeca”. Ljudi koji su pohađali Stanford osnovali su i mnoge druge tvrtke u računalnoj industriji osim Googla: Cisco, Hewlett-Packard, PayPal, Symantec itd.

Moreplovac Henry Hudson istraživajući sjeveroistočnu obalu Amerike dospio je do ušća široke rijeke u blizini današnjeg New Yorka. Nadao se da će mu upravo ta rijeka poslužiti kao prolaz prema Pacifiku. No, poslije 240 kilometara rijeka je bila preplitka za plovidbu. Hudson se opet morao vratiti kući, nakon još jednog bezuspješnog pokušaja da pronađe put prema Orijentu. Te 1609. bila je bezimena, ali danas ta rijeka nosi ime Hudson River.

Grupa od 44 doseljenika zaustavila se 1781. blizu rijeke u Dolini dima u pratnji dva svećenika i nešto vojnika. Nazvali su je Los Angeles u čast „Njihove Gospe, Svete Marije, Kraljice Anđela od Porcijunkule'', franjevačkog blagdana koji je padao na današnji dan i u čast istoimene crkve osnivača ovog reda, Franje Asiškog. Tako se „rodio" danas jedan od najpoznatijih, najuzbudljivijih (i u mnogo toga naj) gradova, Los Angeles.

Geronimo, točnije Goyathlay, odnosno Onaj Koji Zijeva, poznati je indijanski medicinar i vođa Chiricahua Apača koji se borio protiv Meksika i Sjedinjenih Država i njihovog širenja u zemlji Apača u 19. stoljeću. Brojne su priče o tome tko ga je zarobio. Najvjerojatnija je ona da ga je na današnji dan uhvatila grupa vojnika na čijem čelu je bio Henry Lawton. Njegov zadatak bio je progoniti, svladati, uhvatiti i dopremiti Geronima u SAD, živog ili mrtvog. To se i dogodilo 1886.; Geronimo je uhvaćen i tako je završio posljednji veći američko-indijanski rat.

Osim što je izradio prvu meteorološku kartu uopće, popisao oko 350 zvijezda južne hemisfere, dizajnirao zvono koje roniocima omogućuje dulji ostanak pod vodom, ovaj engleski astronom je 1682., koristeći se Newtonovom teorijom, utvrdio putanju jednog kometa i proračunao njegov povratak nakon 76 godina. Edmund Halley, nažalost, nije doživio njegov drugi dolazak. No, točno je predvidio vrijeme njegovog idućeg pojavljivanja pa je komet, kojeg je ugledao na današnji dan, dobio ime po njemu.

OGO-1 ili Orbital Geophysical Observatory (Orbitna geofizička promatračnica) jedan je od 6 NASA-inih projekata iz 60-tih godina prošlog stoljeća. Osmatračnica je 4. rujna 1964. poslana u svemir da analizira Zemljinu atmosferu, magnetosferu i prostor između Zemlje i Mjeseca. Zbog dva eksperimentalna potisnika, OGO-1 nije se postavio po predviđanjima - jedan od potisnika blokirao je pogled skenera prema Zemlji. Zato Osmatračnica nije mogla odrediti udaljenost od planeta. Usprkos problemima, većina podataka iz eksperimenata je zaprimljena u manje-više dobrom stanju.

Mark Spitz slavni je američki plivački olimpijac, deveterostruki Olimpijski pobjednik i plivač koji je 23 puta postavljao svjetske rekorde u sprinterskim disciplinama slobodnim i delfinovim stilom. Prije pojave Michaela Phelpsa, svojeg sunarodnjaka, on je držao rekord u broju zlatnih medalja osvojenih na jednim Olimpijskim igrama - sedam, a osvojio ih je u Muenchenu 1972. godine. Posljednju, sedmu, zlatnu medalju (u štafeti 4×100 m mješovito) osvojio je 4. rujna, dan prije upada palestinskih terorista u Olimpijsko selo u Muenchenu i početka najveće olimpijske tragedije.

Na današnji dan rodio se Kim Thayil, gitarist Soundgardena. Henry Ford II., unuk legendarnog Henryja Forda, oca auto-industrije u SAD-u, slavio je svoj rođendan na današnji dan. Pridružili su im se i glumci Richard Castellano (glumio je Petera Clemenzu u Kumu) i Jennifer Salt (Sisters, Wedding Party). Armin Kogler, skijaš-skakač i dvostruki pobjednik u Svjetskom kupu za skakače, slavi danas svoj 51. rođendan. I na kraju, revni ljubitelji Star Treka znaju da će se na današnji dan 2179. roditi Nyota Uhura, komunikacijska časnica na brodu Enterprise.