Na današnji dan 1054. godine se desio crkveni raskol
- Napisao/la Ljubuški IKS Portal
- Objavljeno u Povijesni kutak
- Ispis
- Pošalji e-mail
Na današnji dan 16. srpnja 1054. papinski poslanik Humbert položio je na oltar crkve Svete mudrosti (Aja Sofije) u Carigradu, bulu kojom je izopčio patrijarha Mihaela I. i njegove sljedbenike, što se smatra začetkom velike crkvene šizme kojom se od vrhovništva i jurisdikcije Petrovih nasljednika odvaja od Katoličke crkve velik dio Carigradske patrijaršije koja će formirati buduću Pravoslavnu crkvu.
Ovo biva prvi veliki raskol u kršćanstvu, a njegov uzrok iako opravdan dogmatskim i vjerskim nesuglasicama, biva političke naravi. Valja napomenuti da su 1968. papa sveti Pavao VI. i ekumenski patrijarh carigradski Athenagoras I. raskinuli anateme o međusobnom neuvažavanju i izopčenju, što je otvorilo vrata ekumenizmu i zajedničkoj litrugiji koja biva održana svake godine na blagdan sv. Petra i Pavla u Rimu i sv. Andrije u Carigradu (Istanbulu).
Valja napomenuti da na prostoru Hrvatske nakon Splitskih sabora u 10.st. Hrvatska se orkeće ka zapadnoj liturgiji, od kada biva bedemom Katoličke crkve. Kroz čitavu povijest Crkve u Hrvata važu ulogu imaju splitski nadbiskupi i mitropoliti koji nose naslov Primasa Hrvatske i Dalmacije (Primas Croatiae et Dalmatiae ili Primas Dalmatiae et totiusque Croatia). Od 19.st. uzdizanjem zagrebačke biskupije u nadbiskupiju stvoreni su uvjeti crkvenog sjedinjenja i samostalnosti. Danas Katolička crkva u Hrvata veže se uz Biskupsku konferenciju u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Pravoslavna crkva u Hrvatskoj biti će institucionalizirana tokom 17.st. stoljeća kroz uspostavu Karlovačke mitropolije (pravoslavne crkve na prostoru Trojedne Kr. Hrvatske, Slavonije, Dalmacije i drugih zemalja) koja će imati svoj slijed u Hrvatskoj pravoslavnoj crkvi.
