4. srpnja 1776. – Potpisana Američka Deklaracija nezavisnosti
- Napisao/la Ljubuški IKS Portal
- Objavljeno u Povijesni kutak
- Ispis
- Pošalji e-mail
Američku deklaraciju o nezavisnosti je u Philadelphiji potpisalo 13 dotadašnjih britanskih kolonija u Novom svijetu, čime su proglasile svoju nezavisnost.
Kongres ju je potvrdio 4. srpnja 1776. godine te je postala konstitutivni akt SAD-a, tj. njihov prvi ustavni akt. Ovaj dan se u SAD-u slavi kao Dan nezavisnosti.
Sve svjetske države slave jedan dan u godini koji smatraju rođendanom svoje zemlje, danom kada je njihova država stvorena. Tako Francuzi, već više od 200 godina, slave dan kada su u ime slobode, bratstva i jednakosti srušili Bastilju. Nijemci slave dan ujedinjenja, odnosno nestanak istočnonjemačke komunističke tvorbe, a Hrvatska dan kada je Sabor proglasio nezavisnost, piše laudato.hr
Stotine bivših kolonijalnih posjeda slave dan kada su zbacili tuđinski jaram i proglasili postojanje vlastite države. Najpoznatije među njima svakako su Sjedinjene Američke Države i njihov Dan nezavisnosti, koji se obilježava 4. srpnja, upravo na današnji dan.
U drugoj polovici 18. stoljeća kolonisti na istočnoameričkoj obali podignuli su ustanak protiv britanskih vlasti. Otvoreni rat počeo je 1775. bitkom kod Lexingtona, a godinu dana poslije predstavnici 13 sjedinjenih američkih kolonija sastali su se na Drugom kontinentalnom kongresu u Philadelphiji. Ondje je ideja o neovisnosti i formalno provedena u djelo.
U tom trenutku jedan od članova kongresa i budući američki predsjednik John Adams uskliknuo je: “Potoni ili plivaj, živi ili umri, opstani ili nestani! Ja polažem svoju ruku i srce svoje tom cilju, neovisnosti našoj!”
Na krilima euforije 4. srpnja 1776. kontinentalni je kongres prihvatio Deklaraciju o neovisnosti, kojom su kolonije proglasile svoje odcjepljenje od britanske krune.
Sam tekst Deklaracije sastavio je Thomas Jefferson pod utjecajem engleskog teoretičara revolucije Johna Lockea i francuskih filozofa 18. stoljeća. Bio je to prvi državni dokument u povijesti u kojem je pisalo da su “svi ljudi stvoreni ravnopravni” i da su obdareni nekim “neotuđivim pravima”, među kojima su “život, sloboda i težnja za srećom”.
Deklaracija je postala predložak iz kojeg je desetak godina poslije izniknuo američki ustav, a bila je i temelj poznate francuske “Deklaracije o pravima čovjeka i građanina”.
