Izvanredno zasjedanje HNS BiH pod sloganom “Narod odlučuje”

Prije početka zasjedanja, u 10.45 sati, Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora, položit će vijenac i zapaliti svijeće kod spomen obilježja poginulim braniteljima ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače, nakon čega će uslijediti kratka izjava medijima predsjednika Hrvatskog narodnog sabora dr. Dragana Čovića.

Izvanredno zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora zatvoreno je za javnost i medije.

Nakon zasjedanja, predsjednik HNS-a dr. Dragan Čović informirat će javnost o donesenim zaključcima i odlukama, priopćeno je iz HNS BiH.

Prošireno za pet stranaka

U rad Hrvatskog narodnog sabora BiH vraćaju se i pojedine stranke koje su posljednjih godina zamrznule svoj rad pa se doslovno očekuje plebiscitarna nazočnost izabranih hrvatskih dužnosnika te potpora predloženim dokumentima.

Uz HDZ BiH i HDZ 1990. pozivi su upućeni te je potvrđeno sudjelovanje, doznaje se i iz redova Hrvatskog nacionalnog pomaka, HRS-a – Hrvatske republikanske stranke, HSP-a – Hrvatske stranke prave, HSS-a SR – Hrvatske seljačke stranke Stjepan Radić, HSS-a – Hrvatske seljačke stranke, Hrvatskog saveza HKDU-HRAST, HSP-a AS – Hrvatske stranke prava dr. Ante Starčević, HKDU-a – Hrvatske kršćanske demokratske unije, HDU-a – Hrvatske demokratske unije, HNL-a – Hrvatske nezavisne liste, HLL-a – Hrvatske liste za Livno te Čapljinske neovisne stranke – Čapljina u srcu. Tako je u odnosu na ranija zasjedanja broj sudionika povećan za predstavnike još pet stranaka. Valja reći kako će zbog ozbiljnosti trenutka i poruka koje će se poslati na izvanrednom zasjedanju HNS-a biti pozivani i predstavnici Katoličke crkve, akademske zajednice i najvažnijih hrvatskih nacionalnih i kulturnih institucija koji će tamo biti svojevrsni svjedoci donesenih odluka. Zasjedanje će biti potpuno zatvoreno za javnost. Još nije okončana izrada zaključaka koji će biti ponuđeni sabornicima, a doznaje se kako bi taj dokument trebao biti finiširan i ponuđen na potvrdu čelnicima stranaka članica HNS-a BiH dan ranije. Ovi zaključci, po svemu sudeći, imat će i svojevrstan blagoslov iz Zagreba koji mjesecima pomaže kako bi se došlo do rješenja izbornih prijepora koji postoje u BiH zbog čijeg nerješavanja prijeti izbijanje nove krize zbog krajnje neustavne i nezakonite situacije. No, neće svejedno dužnosnicima HNS-a BiH biti postići konsenzus oko konačnog teksta završnog dokumenta zbog posve različitih očekivanja pojedinih stranaka članica.

Kako se približava ovo zasjedanje, nekoliko dužnosnika iz HSS-a, HDZ-a 1990. i HDU-a, ali i Republikanaca, koji se naknadno priključuju, istaknulo je očekivanja da ti zaključci konačno ponude nešto konkretniji hrvatski odgovor bez tek isticanja “zabrinutosti”, “upozorenjima”, neostvarenim idejama koje smatraju alibijem kojim se ne popravlja hrvatska pozicija.

U tome slučaju u najizazovnijem položaju bit će posve pouzdano predstavnici HDZ-a BiH koji balansiraju između očekivanja najvažnijih međunarodnih administracija SAD-a i EU-a da se razgovori o izbornoj reformi ipak nastave te pokuša napraviti određeni kompromis, a s druge strane visoko postavljenih očekivanja javnosti da za nastavak daljnjeg ponižavanja i preglasavanja Hrvata jedini odgovor može biti aktiviranje hrvatske federalne jedinice. Pretpostavlja se kako će se zaključci Hrvatskog narodnog sabora upravo kretati između tih dviju margina.

Potpora Zagreba

Sugovornici iz Hrvatskog narodnog sabora BiH ponavljaju kako je zapravo najvažnije već postignuto, a što će se očitovati i na zasjedanju prekosutra u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače – a to je zajedništvo Hrvata kakvo se ne pamti još od vremena rata. Na to je u svome obraćanju dužnosnicima HNS-a kada je imao susret s njima posebno pozornost skrenuo i predsjednik Vlade Republike Hrvatske i čelnik HDZ-a Andrej Plenković. Valja reći kako je do sada održano ukupno devet zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora (HNS-a), od čega su tri održana u razdoblju 2000./2001. Ovo je tijelo utemeljeno u Novom Travniku kao odgovor na nasilnu uspostavu protuhrvatske vlasti koja nije imala legitimitet ovoga naroda. Rad ovoga tijela je reafirmiran nakon općih izbora 2010. godine kada su se Hrvati ponovno našli u poziciji izbacivanja iz federalne vlasti. U međuvremenu su u tri navrata Bošnjaci nametnuli Hrvatima i člana Predsjedništva BiH.