Jesu li društvene mreže postale novi vodeći izvor informacija?
- Napisao/la Buro247.hr
- Objavljeno u Politika i društvo
- Ispis
- Pošalji e-mail
Djeluje kao da je prošao cijeli jedan život otkad je Instagram bio samo prosta i jednostavna platforma za dijeljenje fotografija. Od tada je postao ne samo sinonim cijele jedne nove kulture pa i njene estetike, nego i mjesto velikih zarada i obrta, mjesto za borbu za neki bolji i ravnopravniji svijet, a kako sada stvari stoje i jedno od osnovnih sredstava informiranja.
Reuters je ove godine napravio Institute Digital News izvještaj iliti izvještaj o digitalnim vijestima, i prema prikupljenim podacima i statistici ispostavlja se da se u odnosu na 2008. duplirao broj onih koji koriste Instagram za praćenje događanja i saznavanje novih vijesti. Taj trend je, očekivano najprisutniji među mladima. “Instagram je jako popularan među mladima” rekao je Nic Newman, šef istraživanja. “Oni najbolje odgovaraju i reagiraju na jednostavno ispričane priče praćene vizualnim materijalom”.
Na sreću za studiju, ali nažalost za svijet u kom živimo i nas u njemu, ova godina je bila jako plodno tlo za istraživanja društva i informacija, budući da smo prošli sve od klimatskih promjena i protesta preko korona pandemije, do uličnih protesta širom svijeta i Black Lives Matter protesta. Riječju, zemlja je nekoliko puta i različitim povodima “gorjela” (nekada i bez znakova navoda) i ispostavilo se da je to sve rezultiralo velikim, velikim angažmanom na mrežama. Isto tako, pojavio se veliki broj lažnih vijesti koje su jako opasno oružje budući da svaka vijest stiže nevjerojatnom brzinom do konzumenata. To je u neku ruku i najveća opasnost monopola koji danas ima Facebook. Sam za sebe kao mreža definitivno više ne uživa popularnost kakvu jeste desetak godina unazad, ali je zato kupio Instagram, i WhatsApp i tim putevima, plasiranjem i , funkcionalnom mrežom koju je sam sebi osigurao, uspijeva da dopre do 85% ljudi svake nedjelje. Takva dominantnost je nevjerojatna i izuzetno plodno tlo za plasiranje bilo kakvih informacija.
Ipak, čini se da se još uvijek najviše vjeruje stručnjacima (kada ih ima i kada su zaista predstavnici struke) jer je prema istraživanju, u jeku pandemije najviše povjerenja iskazivano zvaničnim institucijama i predstavnicima za javnost. Možda više ne gledamo vijesti nego listamo Instagrame, ali znamo od koga želimo čuti vijesti. Osim medija to je zapravo i druga najveća promjena, a to je da se informacija vezuje za osobu. Sveukupno 40 država je sudjelovalo u ispitivanju, a samo u šest je većina rekla da vjeruje “većini vijesti većinu vremena”. Ostali su prilično sumnjičavi koji god da je izvor informacija u pitanju, i iako se mladi danas najčešće informiraju preko društvenih mreža (konkretnije Instagrama koji prema podacima prijeti zamijeniti Twitter u pogledu glasnogovorništva i povjerenja koje to prati) činjenica jest da su oprezni od koga im dolaze te informacije.
Povjerenje je izuzetno vrijedna stvar koja se lako gubi, a izuzetno teško zadobiva, i održavanje povjerenja u eri društvenih mreža postaje sve teže kako nove teorije zavjere postaju viralne svaki dan. U takvom svijetu čini se da nam je puno draže da sami filtriramo ono što nam djeluje kao točno, a to u mnogočemu zavisi i od toga tko nam donosi tu informaciju. Zato vjerojatno društvene mreže i jesu tako relevantne, jer na ovaj ili onaj način odabiremo krug istomišljenika u čije postove, storije, dijeljenja vjerujemo, više nego u službeno nerijetko izmanipulirane vijesti, i sklapamo svoju istinu o bilo kom problemu. I naravno da to ostavlja puno prostora i za netočne informacije, kada nestručni počnu da se bave važnim temama, ali i daje mogućnost da se čuju oni koje nećemo vidjeti u službenim medijima, a vjerojatno bi trebalo.
