Ovlašteni službenici Uprave za neizravno oporezivanje u više odvojenih akcija na području Hercegovine privremeno su oduzeli 7.305 kutija cigareta i 19,5 kg rezanog duhana, bez trošarinskih markica ukupne tržišne vrijednosti 43.395 KM.
U posljednja 24 sata na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu testirano je 212 uzoraka na COVID-19, a koronavirus je potvrđen kod novih 14 osoba.
Barem šest, kao i 2016. – toliko mandata očekuje u 2. izbornoj jedinici, kazao je Andrej Plenković neki dan, nakon sastančenja s HDZ-om Bjelovarsko-bilogorske županije. Tamošnje uzdanice Gordan Jandroković i predsjednik HSLS-a Dario Hrebak mogu “povući”, objašnjavao je, i sve će to biti odlično. A moglo bi biti i da ne bude jer premijerovu bi računicu na ovom području ozbiljno sad pomrsiti mogao Domovinski pokret jer, kako doznajemo, nositelj liste u 2. jedinici ove stranke bit će sam Miroslav Škoro.
Nepredvidivo područje
Glasovi desnice tako bi, vrlo lako, mogli završiti i u njegovim rukama, a kako su se Škorini neko vrijeme mučili čije ime poslati na područje istoka Zagreba i Zagrebačke županije te u Bjelovarsko-bilogorsku i Koprivničko-Križevačku županiju, odlučili su da zvučnijeg od onog samog im predsjednika, nema, piše Večernji list.
Nije to ni posve čudno uzme li se u obzir da je ovo područje Hrvatske u prvom krugu predsjedničkih izbora odabralo upravo Miroslava Škoru, a ni razmisli li se unatrag o potencijalnim kandidatima koje je Pokret za ove županije, odnosno dijelove županije imao. Spominjao se tu neko vrijeme Željko Pervan, za kojeg ni dandanas nije jasno je li se, na kraju, odlučio za politiku ili će se nastaviti baviti nešto manje zabavnim poslom, onim komičara. Što se, pak, samog Škore tiče, očekivalo se da će on nositi ili slavonsku 4. ili, pak, 1. izbornu jedinicu, u kojoj živi. Sad nam njegovi suradnici kažu da se ovakav rasplet dogodio jer na 4. ionako računaju, a 1. je, vele, prva. Što to, konkretno, znači, pitamo. – U njoj će najvjerojatnije prvo ime liste biti Zlatko Hasanbegović.
On je na prošlim izborima bio baš u 2. i ondje je osvojio najveći broj glasova. Zaključili smo da on može sigurno i više u 1. s obzirom na to da je to centar i zapad Zagreba, Hasanbegović je i zastupnik u Gradskoj skupštini, ugledan član islamske zajednice. A i sam nekako naginje 1. – objašnjavaju nam naši sugovornici, a da mu je možda draža 1., rekao nam je nedavno u razgovoru i sam Hasanbegović koji će, čini se, u sraz s Andrejem Plenkovićem i Davorom Bernardićem. S druge strane i druge jedinice, Miroslava Škoru čekaju Gordan Jandroković iz HDZ-a, bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak iz HSLS-a, koji će isto s HDZ-om, a tu su i SDP-ov Rajko Ostojić te Mostov Nino Raspudić.
Uzmu li se u obzir prošla vremena, čelnik Pokreta možda se i neće toliko namučiti, barem što se preferencijalnih glasova tiče. Prije četiri godine donedavni predsjednik Sabora Jandroković, inače rođeni Bjelovarčanin i u novije vrijeme aktivan član društvenih mreža koji se proteklog tjedna uslikao i kod paviljona u Bjelovaru i, obilazeći svoju jedinicu, u Rugvici, 2016. bio je na listi HDZ-a u 1. izbornoj. Ondje je za njega tada glasalo točno 808 ljudi. Koliko će ih sad, tek ostaje vidjeti, a ono što je već jasno jest da je upravo područje koje će on za HDZ “nositi” poprilično heterogeno, a samim time i nepredvidivo. Za dlaku su prošli put pobjedu ondje odnijeli HDZ-HSLS s 35,54 posto glasova, dok ih je tadašnja koalicija SDPHNS-HSS-HSU u stopu pratila s 35,22 posto birača.
Ministarstvo sreće
Treća je opcija 2016. u 2. jedinici bila Stranka rada i solidarnosti gradonačelnika Milana Bandića, koji je ujedno bio i nositelj liste, a trebao bi biti i sad te je vrlo izgledno da je jedan mandat njegov. Što se Mosta tiče, na prošlim izborima adut 2. bio je Slaven Dobrović, koji se sad priključio Domovinskom pokretu, a njegove će glasove za stranku loviti Nino Raspudić. U svakom slučaju, na ovom području u najvećim bi se problemima sad mogao naći HDZ, i to baš zbog Škore, koji se jučer osvrnuo i na osnivanje ministarstva sreće, o čemu smo dan prije pisali. Kaže sad da ne planira povećanje broja ministarstava iako mu u programu i dalje piše da, u principu, hoće. – Mi znamo kako ćemo hrvatski narod usrećiti; tako što ćemo smanjiti broj ministarstava i decentralizirati državnu upravu – kaže Škoro pa se pita: – Zašto neka ministarstva ne bi bila u Slavoniji, a neka u Dalmaciji. Valjda će Škoro onda sreću lokalizirati jer dodaje: “Kome bi uopće moglo smetati podizanje kvalitete života i sreća hrvatskoga naroda?”
U prihvatnim centrima koji su puni u Bosni i Hercegovini nalazi se 5.500 migranata, a o onima kojih je sve više na ulici apsolutno nitko ne brine. Istovremeno posljednjih 10 dana povećava se pritisak na državnu granicu migranata iz pravca Srbije gdje ih je prema raspoloživim podacima blizu 9.000.
Najveći broj migranata granicu pokušava ili prelazi na Drini na području Zvornika. S popuštanjem mjera dio od 9.000 migranata, koliko ih se nalazi u Srbiji, skoncentirano se nalazi u Loznicu i Banju Koviljaču.
''Popuštanjem mjera vidimo da se migranti ponovo kreću. U posljednjih 10 dana smo evidentirali oko 450 novopridošlih'', rekao je za N1 Mirsad Buzar, zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima BiH.
Istočnu granicu BiH, u dužini od 600 kilometara sa Srbijom i Crnom Gorom, migranti ilegalno prelaze kopnom na području Trebinja, Bileće, Višegrada, te rijekama Savom i Drinom na području Bijeljine, a posebno Zvornika.
Drina je njihov najčešći izbor jer je nekada u nekim dijelovima moguće prijeći pješice, no Drina je opasna kada joj poraste vodostaj.
U mjestu Šepak – Debela Međa prije nekoliko dana je otkriveno beživotno tijelo muškarca - afroazijskog porijekla, koje je prevezeno zbog obdukcije u Bijeljinu.
''Sad poslije korone djecu ne zatičemo, a najčešća državljanstva migranata su Pakistan, Avganistan, Bangladeš, Maroko. Izbjeglica nema iz Sirije i inače iz ratnih područja'', rekao je Azur Šljivić, policijski službenik Jedinice granične policije Zvornik.