Fra Iko Skoko: Ana plače gorko

Jošua se smjestio u njega i tu je podijelio po plemenima zemlju (usp. Još 18). Šilo je postalo i hodočasničko mjesto, svetište. Pobožni Izraelac hodočastio bi jednom godišnje. Jedno vrijeme šilsko svetište vodio je svećenik Eli, a zatim njegova dva sina: Hofni i Pinhas. U ono doba pobožni Elkana s Efrajimove gore hodočastio bi svake godine sa svojom obitelji. Imao je dvije žene: Peninu i Anu. Penina je imala djece, a Ana nije mogla zatrudnjeti. Elkana je nakon žrtvovanja davao više od žrtvovanog mesa Penini i njezinoj djeci nego Ani. Penina je, također, ponižavala i vrijeđala Anu. Zato bi godišnje hodočašće u Šilo za Anu bilo noćna mora. Jedne godine Ana nije htjela jesti u Šilu: "Ana je stoga plakala i nije htjela jesti. Tada joj reče Elkana, njezin muž: 'Zašto plačeš, Ana? I zašto ne jedeš? Zašto ti je srce rastuženo? Nisam li ti ja vrjedniji nego deset sinova?'" (1 Sam 1,8).

Poslije je Ana sama otišla u svetište pomoliti se: "I ojađena u duši pomoli se Ana Gospodinu, plačući gorko" (1 Sam 1,10). Pred ulazom u svetište sjedio je svećenik Eli. Ana je molila Gospodina da joj udijeli sina, a da će ga ona darovati Gospodinu za službu u svetištu. Molila je tiho, a dugo. Eli je promatrao kako miče usnama. Pomislio je da je pijana jer moli dugo i tiho. Eli reče Ani: "Dokle ćeš biti pijana? Otrijezni se od vina što je u tebi" (1 Sam 1,14). Njegove riječi još su je više povrijedile. Zato mu ona reče: "Nisam pijana, gospodaru, nego sam velika nesretnica. Nisam pila ni vina ni opojnog pića, nego izlijevam dušu svoju pred Gospodinom. Ne sudi službenicu svoju kao ženu nevaljalu jer sam od preteške tuge i žalosti tako dugo molila" (1 Sam 1, 15-16). Svećenik Eli je uvidio da je pogriješio. Sabrao se i rekao joj: "Pođi u miru. A Bog Izraelov neka ti ispuni molitvu kojom si ga molila" (1 Sam 1,17). Ana se vratila kući s nadom bez tuge. Često vrijeđamo i sudimo druge svjesno (kao Penina), ali i nesvjesno (kao Eli). Dobro je prije svake osude drugoga zastati i provjeriti istinitost našega stava. Zato se danas u komunikologiji, kad se govori o konfliktima, najviše ističe važnost percepcije. O našoj percepciji ovisi hoće li naša komunikacija biti konstruktivna ili destruktivna.