Šta inflacija donosi poljoprivrednicima i proizvođačima hrane?

a 43 posto kupuje više artikala na akciji, pokazalo je istraživanje The Feedback Group, koja je anketirala više od 1.200 kupaca.

Sve strategije za kupovinu

Imaju kupci i druge strategije pa se tako 38 posto njih umjesto za dobro poznate, nacionalne odlučuju za privatne robne marke, njih 25 posto uzima veća pakiranja kako bi po jedinici/porciji prošli jeftinije, a njih 25 posto kupuje manje artikala impulzivno, u zadnji tren nego što bi to radili inače. Također, odlučuju se za slične, ali jeftinije namirnice od onih koje su inače kupovali (24%), a 23 posto planira kupovinu prema akcijama koje su navedene u letku trgovine.

Ima onih koji si daju još više truda pa prije kupovine upoređuju cijene u više trgovina (18%). Zanimljivo je da se manji dio njih, 15 posto odlučuje za manje zdravu, ali jeftiniju hranu, a njih 12 posto je odlučilo smanjiti kupovinu ekoloških proizvoda.

Kupci su upitani za koji bi artikl željeli da supermarketi snize cijenu. Kategorija s najvećim brojem odgovora, meso, imala je više nego dvostruko veći broj odgovora od sljedeće najviše kategorije, mliječnih proizvoda (gdje je mlijeko bilo najviše spomenuto). Na trećem je bilo voće i povrće.

Zdravlje visoko među prioritetima?

Jedno od istraživanja, koje je u SAD-u provela konsultantska kuća Deloitte, a u kojem su sudjelovale 2.054 osobe, pokazuje da je kupcima prehrambenih proizvoda zdravlje i dalje na visokom mjestu. Čak 84 posto njih i dalje uzima u obzir taj faktor kod kupovine svježe hrane. Čak 55% njih kaže da su spremni platiti više za takvu hranu jer ona doprinosi njihovom zdravlju i blagostanju. No, očekuju da informacije o dobrobiti takvih proizvoda moraju biti tačne i jasno označene na ambalaži ili da ih o njima može educirati prodavač.

Analiza je pokazala i to da gotovo svaki peti ispitanik mijenja svježu hranu za smrznutu ili drugu konzerviranu hranu radi uštede (18%), posebno u ruralnim i skupinama s nižim prihodima.

Kako znamo, istraživanje koje je provela Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) pokazala je također da je kako građanima EU, cijena najveći faktor pri odabiru hrane. Na drugom mjestu im je okus, a na trećem sigurnost.

Sve su ovo pokazatelji koje u vrijeme globalnih previranja i visoke inflacije svaki proizvođač hrane treba imati na umu.

Prilagodba novonastaloj situaciji

Naime, rat u Ukrajini poremetio je očekivanja mnogih ekonomista koji su prognozirali da će 2022. biti godina snažnog ekonomskog oporavka, nakon što su ljudi tijekom pandemije uštedjeli jer, znamo, nisu bili u mogućnosti trošiti kao inače.

Trenutna inflacija uzrokovana je porastom cijene energenata, poremećajem transporta poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine i Rusije što utječe na globalni lanac opskrbe hranom, energentima i gnojivom.

Ako inflacija ostane na ovako visokom nivou, neće se značajno smanjiti do 2023. godine, prognozira National Institute of Economic and Social Research.

Stoga će se poljoprivredni proizvođači morati prilagoditi novonastaloj situaciji te ju pokušati iskoristiti.

Valja razmisliti o plasiranju proizvoda privatnim robnim markama kao i snabdijevanju onih koji proizvode smrznutu i konzerviranu hranu. Tu je i prelazak na ekološki uzgoj, ali i drugačiji pristup u marketingu i nastupanju prema potrošačima.