Jednostavno rješenje za zaštitu biljaka od mraza

U krajevima gdje su mrazovi česti, zaštitu od hladnoće trebaju sve poluosjeljtive i osjetljive vrste ali i relativno otporne vrste poput ružmarina i kultivara lavande, kojima mraz može oštetiti korijenje ako se kompost u posudama smrzne. Iako je najsigurniji način sprječavanja oštećenja od mraza smještanje biljaka u zatvoreni prostor u jesen, ponekad to nije moguće učiniti.

Omotač od slame i jute
Ako su biljke osjetljive na hladnoću prevelike za unošenje u zatvorene prostore, tada se biljke omotaju zaštitnim vunenim ili plastičnim materijalom. Pritom je bitno zaštiti i posudu, a ne samo biljku. Sloj jute ili slame, čvrsto priljubljen uz posudu, može učinkovito zaštititi ne samo korijenje biljke nego i posudu od oštećenja koje uzrokuje mraz. Kada radite omotač od jute i slame dovoljno je oko grana omotati slamu počevši odozdo, a nakon toga lagano biljku obavite jutom i zavežite uzicom. Juta pomaže usporavanju procesa zagrijavanja koji je uzrokovan topljenjem i u kratkim toplim razdobljima sredinom zime biljku zadržava u stanju mirovanja.

Ograde od slame
Kod ograde od slame, između dva sloja žičane mreže stavite debeli sloj slame. Time okružite biljku, a dodatnom slamom napunite sve otvore i zavežite.

Nagrtanje zemlje
Ruže i ostale drvenaste biljke štite se nagrtanjem zemlje pri osnovi biljaka te ih se zakopa u jarak. U vrlo hladnim područjima zagrnutu zemlju trebalo bi pokriti slojem slame.

Ruže zaštitite nagrtanjem zemlje i to tako da nagrnete zemlju preko korjenova vrata do visine od 12 cm. Na isti način se korijenje povrća može zaštiti od šteta uzrokovanih mrazom i potom se može ubirati čak i tijekom mraznih razdoblja.

Još jedan način je i zakapanje ruža i to samo na područjima gdje su vrlo hladne zime. Prvo se razrahli korjenova bala, te se iskopa dovoljno dug jarak, oko 30 centimetara dublji nego što je širina grma, kako bi se grm mogao bočno položiti. Nakon toga se jarak obloži slojem od 10 centimetara slame i na njega položi grm. Slamu omotajte oko mladica i iznad njih. Postavite kolčiće i povežite ih uzicom tako da pridržavaju grm. Dodajte zemlju tako da je nagrnete preko grma u sloju debelom oko 30 cm.

Stelja i mreža
Kod stelja i mreža za biljke koje se oblikuju uza zid, stablo ili grm zaštitite tako da između grana naslažete stelju ili slamu. Mrežu morate učvrstiti na dnu i na vrhu ograde, a dodatnu slamu slažite između mreže i biljke sve dok je ne prekrijete.

Slama ili stelja oko biljaka ispod jute omogućuje dodatnu izolaciju i pogodna je za drveće i grmove. Kad temperatura poraste iznad ledišta, ovaj se prekrivač može ukloniti, te ako je moguće, najbolje bi bilo odvojiti biljke oblikovane uza zid od potpornja i prije omatanja međusobno povezati grane.

Jutene trake
Jutene trake služe za to da povežete grančice ili listove uz krošnju, a potom cijelo stablo omotate u jutene trake. Omatate ih i vežete u razmacima jakim koncem ili uzicom, dok dno krošnje štitite slamom ili steljom.

Prekrivanje okvira mrežom
Prekrivanje okvira mrežom primjenjuje se kod voćaka koje se oblikuju uza zid i to tako da ih zaštitite od noćnog mraza pletenom najlonskom mrežom. To učinite tako da je odmotate prema dolje da biste prekrili stablo, a kolcima možete spriječiti dodirivanje cvjetova.

Malena stabla ili grmove koji rastu na područjima ispod njihove uobičajene granice zimske otpornosti mogu se zaštiti da se oko njih izradi kavez od žičane mreže, koji se napuni slamom ili suhim lišćem. Plastična folija zavezana ili učvršćena preko vrha kaveza održat će izolacijski sloj suhim. Prije prekrivanja između stabljika i na njih možete zbiti slamu.

Pokrovi za zaštitu od mraza i snijega
Razlog zašto se biljke štite od mraza jest taj da se postigne izolacija biljaka i čuvanje od smrzavanja te da se održi stalna temperatura.

Moguće je napraviti pokrovna zvona koja se upotrebljavaju za zaštitu presadnica osjetljivih zeljastih biljaka ili mladih grmova. Topao zrak iz tla ostaje ispod pokrivača i djeluje kao izolacijski sloj. Otvorene stranice prekrivaju se staklom ili plastikom kako bi se zaustavio ulazak vjetra. Pokrovni tuneli idealni su za niske biljke poput jagoda, koje se štite pokrovnim tunelom razvučenim preko žičanih obruča. Radi provjetravanja tijekom dana, dobro je polietilensku foliju podići s obje strane.

Mladice krumpira i ostalih osjetljivih usjeva štite se od noćnog mraza uz pomoć prekrivanja listovima novina koje se učvrste tako da ih s obje strane zatrpate zemljom. Vrtlarska paučinasta folija je lagana pletena tkanina koja zagrijava tlo i štiti od mraza dok u isto vrijeme omogućuje prolaz svjetlosti i vode do biljaka koje se nalaze ispod folije.

Pokrovna zvona
Ako trebate zaštiti samo nekoliko biljaka, onda su najbolje rješenje za to pokrovna zvona koja će djelovati poput minijaturnih staklenika jer će zagrijavati tlo i zadržavati jednoliku temperaturu. Kod biljaka osjetljivih na mraz poput šparoga, mladice koje niču mogu se zaštiti gotovo svakom kućanskom posudom, na primjer starom kantom, velikim cvjetnim loncem ili čvrstom kartonskom kutijom, a sve ove posude primjereno će obaviti svoj zadatak. Moguće je kupiti i posebno oblikovana plastična zvona. Trajniju pokrovnu zaštitu osiguravaju stakleni pokrovi, polietilenske ploče, polutuneli ili hladna klijališta.

Zaštita malčem
Kod trajnica kojima gornji dio odumire, na preživjeli dio stavlja se malč i učvrsti se steljom ili ostacima od orezivanja vazdazelenog bilja.

Zaštita od proljetnog mraza
Proljeće je često teže razdoblje od zime, jer se javljaju neuobičajeno topla razdoblja bez mrazova, u kojima biljke često ponovno počinju rasti i razvijati se, a mrazovi se još uvijek mogu pojaviti i oštetiti mladi i nezaštićeni rast. Isto se može reći i za suhe i hladne proljetne vjetrove.

U razdoblju očvršćivanja, koje traje do nekoliko tjedana, biljke koje su prezimile u zatvorenom steći će potrebnu otpornost kako bi se prilagodile rastu na otvorenom. Važno je biti oprezan i osigurati biljkama zaštitu preko noći, kad je najveći rizik od naglog pada temperature ispod nule. Dobro je imati pri ruci vuneni materijal kako bi mogli zaštiti osjetljive vrste ako se predviđa hladnija noć.

Kako bi osigurali svim biljkama u vrtu prezimljavanje, nužno ih je zaštiti od svih nepovoljnih vremenskih uvjeta, bilo da se radi o mrazu, jakim vjetrovima ili vrlo niskim temperaturama koje nerijetko mogu naštetiti rastu i razvoju biljaka. Iako bi najbolje bilo biljke skloniti u neki zatvoreni prostor, postoje i oni kultivari u vrtu za koje premještanje nije opcija. Stoga razmislite o načinima koji su navedeni te odaberite najprigodniji, kako bi biljke preživjele do sljedeće sezone kada će se zaštita moći ukloniti bez straha.