Poslušajte emisiju “Magistra vitae” o staroj župi Veljaci [video]

U prvom dijelu naš gost dr. fra Robert Jolić, govorio nam je o najstarijim vremenima ljubuškog kraja, o životu vjernika, djelovanju franjevaca prije i poslije dolaska Osmanlija, te o izvješćima makarskih biskupa koji su pastoralno pohodili ove krajeve, piše radio-medjugorje.com.

“Prvi siguran podatak u kojem se spominju župe u Hercegovini je iz 1599. god. Tada se spominje župa Veljaci. Ta župa nije bila na današnjem prostoru ove župe, čak je bila i na širem prostoru samog ljubuškoga kraja, dakle obuhvaćala je i današnji vrgorački kraj, a sami grad Ljubuški i Hardomilje, tada nisu pripadali župi Veljaci, nego su pripadali župi Međugorje, koja se tada isto prvi put spominje”, kazao je fra Robert.

Franjevački red nastao je u 13. st., i od samih početaka franjevci su prisutni u hrvatskim krajevima.

“Teško je govoriti o samim počecima, jer nemamo toliko podataka, ali činjenica je da su franjevci došli na dalmatinsku obalu, u Split, Šibenik, Pulu i Dubrovnik. Neki samostani su osnovani još za života sv. Franje. Jesu li ti franjevci zalazili u ove krajeve mi nemamo nikakva pokazatelja. Znamo sigurno da su organizirano franjevci u Bosnu došli tek stotinjak godina kasnije, a na kapitulu franjevačkog reda 1340. god. osnovali su svoju kustodiju”, kazao je fra Robert te dodao da su franjevci hercegovačke krajeve obilazili iz svoja tri samostana Mostar, Ljubuški i Konjic.

Dolaskom Osmanlija na ove prostore, ruše se samostani i mnoge crkve, a franjevci pronalaze spas u Dalmaciji.

“Godine 1563., iz pouzdanih izvora znamo da su srušeni i mostarski i ljubuški franjevački samostan. Ljubuški franjevci su se preselili na more, u Zaostrog,  a mostarski su lutali, da bi se 1599. god. nastanili u Živogošću. Od tada su franjevci iz tih samostana, u Zaostrogu i Živogošću, nastavili pastoralno djelovati na prostoru na kojemu su prije djelovali, znači u hercegovačkim župama. Od ponovnog osnutka Makarske biskupije 1615. god., franjevci koji su ujedno bili i biskupi, počinju obilaziti i svoje vjernike s ove strane planine. Prvi takav pohod u Hercegovinu bio je 1626. god. i biskup spominje župu Ljubuški/Veljaci i kaže (kasnije ponavlja u svojim drugim izvještajima) da je na tome prostoru bilo vrlo malo katolika, da su bili progonjeni od strane Osmanlija, gore nego bilo gdje drugdje i da su franjevci župnici tu dolazili samo povremeno iz samostana u Zaostrogu. Isto tako navodi da je bilo svega 90 katoličkih kuća na čitavom današnjem ljubuškom području, da ih je bilo oko šest stotina i da su samo neki imali vlastite kuće, a ostali su živjeli u podstanarstvu, obrađujući turske vinograde i njive, i stanovali su u nekim bijednim kućicama koje nisu bile njihovo vlasništvo”, kazao je fra Robert Jolić.

Cijelu emisiju poslušajte na našem YouTube kanalu, a idućega četvrtka govorit ćemo vizitacijama apostolskih vikara iz provincije Bosne Srebrene, crkvama ljubuškog kraja i uspostavi župe Humac.