Vijesti iz života Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini

Tijekom Svete mise sestre novakinje Rita Oborović i Mihaela Martinović položile su prve zavjete, a s. M. Nikolina Džavić i s. M. Pija Pilić obnovile su svoje zavjete. Ovim Misnim slavljem zlatni redovnički jubilej obilježile su: s. M. Atanazija Ćužić, s. M. Damjana Crnković, s. M. Lucija Blažević i s M. Rudolfa Paradžik, a s. M. Hermina Lozančić zahvalila je Bogu za 60 godina redovničkog života.

Kardinal Puljić predvodio je, u večernjima satima 15. kolovoza i Svetu misu u Gospinom svetištu u sarajevskom naselju Stup, a zavjetnu sliku nosili su mladi obučeni u narodne nošnje. Riječ dobrodošlice kardinalu Puljiću i svim hodočasnicima uputio je župnik i čuvar svetišta vlč. Miroslav Ćavar. U prigodnoj propovijedi kardinal Puljić pozvao je vjernike da poput Marije imadnu oči vjere i srca koje gledaju prema vječnosti.

Župa Dolina kod Bosanske Gradiške proslavila je 15. kolovoza svoju 100. obljetnicu postojanja i svoj patron Uznesenje Blažene Djevice Marije. Svete mise uoči i na samu svetkovinu predvodio je biskup banjolučki mons. Franjo Komarica uz koncelebraciju upavitelja župe p. Tomislava Topića i drugih svećenika. Uz domaće župljane, na Svetu misu u svoj rodni kraj, došli su župljani koji žive u Hrvatskoj i Austriji kao vjernici iz susjednih župa Bosanske Gradiške i Nove Topole. U prigodnoj propovijedi, biskup Komarica govorio je povijesti župe Dolina i o njezinoj najnovijoj izuzetno dramatičnoj sudbini tijekom zadnjeg rata i poraća, kad je župna zajednica od nekadašnje skoro dvije tisuće vjernika svedena na manje od dvadeset stalno nazočnih u župi. Župnik Topić upoznao je nazočne s uspješno izvedenim radovima na obnovi krova i cijelog interijera crkve.

Svečano Euharistijsko slavlje uoči svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije, 14. kolovoza u vrhbosanskom marijanskom svetištu u Komušini nedaleko od Doboja predvodio je kardinal Puljić. Župnik i čuvar svetišta preč. Boris Salapić pozdravio je kardinala Puljića i brojne hodočasnike iz usorskog, žepačkog, travničkog i drugih krajeva Bosne i Hercegovine kao i one koji su došli iz Hrvatske ili iz inozemstva u manjem broju nego ranijih godina zbog ograničenja u vremenu pandemije koronavirusa. Svetu misu na samu svetkovinu Velike Gospe u kondžilskom svetištu slavio je nadbiskup koadjutor vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata mons. Tomo Vukšić, a u koncelebraciji su bila i šestorica ovogodišnjih mladomisnika. „Gospa ja početak i slika budućega života. Ona je putokaz kršćanske nade i utjeha Božja. Nastojmo slijediti putokaz koji se zove Gospa. Samo s njima dvoma, Isusom i Marijom nećemo propasti“, poručio je nadbiskup Vukšić u prigodnoj propovijedi.

Tijekom svečanog Euharistijskog slavlja, 14. kolovoza apostolski upravitelj mostarsko-duvanjski i trebinjsko-mrkanski mons. Ratko Perić posvetio je obnovljenu župnu crkvu u župi Uznesenja BDM u Dračevu pokraj Čapljine. Pozdrav biskupu Periću i svim okupljenima uputio je župnik don Vinko Raguž. Pošto je u prigodnoj propovijedi pojasnio razliku između blagoslova i posvete crkve, biskup Perić je u oltar ugradio moći rimskih mučenika sv. Krescencija i Maksima koje su se do tada nalazile u oltaru u crkvi sv. Nikole u Dračevu, a darovao ih je 1955. godine tadašnji nadbiskup splitsko-makarski mons. Frane Franić.

Na Veliku Gospu svečano je bilo i u Gospinom svetištu u Olovu nedaleko od Sarajeva. Tradicionalnu Misu ponoćku predvodio je mladomisnik fra Nikola Neimarević. Svečano Euharistijsko slavlje na samu svetkovinu predslavio je mons. Marko Semren, pomoćni biskup banjolučki, a pozdrav svima uputio je čuvar svetišta fra Ilija Božić. „Na današnju svetkovinu, mi kršćani potvrđujemo svoju vjeru da je Marija definitivno spašeni čovjek koji je doživio Božje spasenje i Božju ljubav. Marijino Uznesenje znak je naše nade. Svi smo mi pozvani na blaženstvo koje Marija živi zajedno s Gospodinom Isusom u Očevoj kući”, kazao je biskup Semren u prigodnoj propovijedi.

Jedna od najbrojnijih župa Vrhbosanske nadbiskupije Tolisa u Bosanskoj Posavini, 15. kolovoza svečano je proslavila svoj patron Uznesenja blažene djevice Marije na nebo. Središnje misno slavlje predvodio je član Hercegovačke franjevačke provincije i generalni definitor u Rimu fra Ivan Sesar. Dobrodošlicu svima uputio je župnik i gvardijan fra Mario Jurić. Na drugom kraju Vrhbosanske nadbiskupije i župa Šćit u ramskom kraju proslavila je patron Velike Gospe. Svečanu Euharistiju predvodio je profesor na KBF-a Sveučilišta u Splitu fra Ante Vučković, a riječi dobrodošlice uputio je župnik i gvardijan fra Andrija Jozić. U župi Seonica pokraj Tomislavgrada okupili su se na patron brojni vjernici. Središnje Misno slavlje predvodio je domaći sin fra Ante Bekavac, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a pozdrav svima uputio je župnik fra Vinko Kurevija. I u prognaničkoj župi Koraće pokraj Bosanskog Broda okupili su se na patron Velike Gospe brojni vjernici. Svetu misu predvodio je domaći sin fra Mladen Jozić, župnik u Svilaju, a riječi dobrodošlice uputio je župnik i dekan derventskog dekanata fra Ivan Marić.

Osim katedralne župe u gradu Trebinje, postoji i župa Trebinja nedaleko od Ravnog koja je posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo. Misno slavlje u toj župi, 16. kolovoza predvodio je biskup Perić. Procesija je krenula iz župne crkve u Trebinji koja je posvećena prije 60 godina do obližnje male crkve sv. Roka gdje je tadašnji biskup Krizostom Antić 1619. blagoslovio prvi kamen temeljac za „ponovnu izgradnju“ crkve Marijina Uznesenja na Trebinji koju je i posvetio prije 400 godina. Župni upravitelj don Bernard Marijanović pozdravio je sve okupljene na čelu s predvoditeljem Misnog slavlja biskupom Perićem koji je u propovijedi govorio o krjeposnu, patničkom i hodočasničkom životu sv. Roka, zaštitnika bolesnika, osobito kužnih, pa i današnjih zaraženika Covidom i drugim virusima.

Župa sv. Roka u Bosanskoj Gradišci, 16. kolovoza proslavila je blagdan svoga nebeskog zaštitnika Euharistijskom slavljem koje je predvodio biskup Komarica uz koncelebraciju župnika p. Tomislava Topića i tajnika vlč. Predraga Ivandića. U prigodnoj propovijedi pojasnio je u čemu je veličina sv. Roka, koji je činio brojna djela milosrđa, a koji nije bio pošteđen ni od opake zarazne suvremene bolesti, pa niti zatvora po povratku u svoj rodni kraj. Dodao je da bi ovu pandemiju koronavirusa kršćani trebali shvatiti kao veliki i jaki Božji megafon koji ih jasno poziva da se osobno i zajednički okrenemo ka Bogu, svome Stvoritelju i Gospodaru našeg života.

Deset sestara milosrdnica sudjelovale su na šestodnevnim duhovnim vježbama u samostanu sv. Vinka Paulskog u Sarajevu koje je predvodio i duhovnik u Nadbiskupskom sjemeništu Petar Barbarić u Travniku vlč. Jakov Kajinić. Vježbe su završene, 13. kolovoza Svetom misom u crkvi sv. Vinka tijekom kojeg je s. M. Monika Martić proslavila 25. obljetnicu svojih zavjeta. Tijekom Euharistijskog slavlja 14. kolovoza s. M. Antoneta Martić obnovila je privremene zavjete u ruke provincijalne poglavarice s. M. Julijane Djaković na sljedeće dvije godine.

Na zvoniku stare župne crkve sv. Ante Padovanskog u Bihaću i oko grobnice hrvatskih velikana na platou crkve pojavili su se, 17. kolovoza uvredljivi grafiti, a ovaj čin osudili su gradska uprava i vijeće Bihaća te bihaćki gradonačelnik. U svom priopćenju župnik fra Bono Tomić pozvao je da se „provede brza i odlučna istraga te pronađu i obznane počinitelji ovog barbarskog čina te ih time onemoguće da ubuduće ponavljaju ovakva nedjela koja duboko vrijeđaju vjerske osjećaje katolika u Bihaću“. Biskup Komarica tim povodom uputio je bihaćkom gradonačelniku pisani prosvjed.

U nedjelju, 16. kolovoza u samostanu na Humcu u Ljubuškom, okrijepljen sv. sakramentima, preminuo je blago u Gospodinu u 83. godini života, 64. godini redovništva i 56. godini svećeništva svećenik fra Dinko Maslać, član Hercegovačke franjevačke provincije. Svetu misu zadušnicu u samostanskoj crkvi sv. Ante i sprovodne obrede na grroblju, 17. kolovoza predvodio je provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Miljenko Šteko. Fra Dinko je rođen 1937. godine u Sjekosama u župi Dračevo. Filozofsko-teološki studij pohađao je u Visokom i na Franjevačkoj bogosloviji u Sarajevu, a doživotne zavjete položio 1962. godine na Humcu. Za svećenika je zaređen 1964. godine u Širokome Brijegu. Službu duhovnog pomoćnika obavljao je na Humcu, zatim u Posušju, Grudama, Drinovcima, Tihaljini, Mostaru, Konjicu i Tomislavgradu, a od 1973. djeluje kao župnik u Gorancima, Izbičnu i Gradnićima. Službu župnog vikara obnašao je u Seonici i Veljacima, a od 2011. do svoje smrti živio je u samostanu na Humcu.