Dan hrvatske knjige na nadnevak dovršetka Marulićeve “Judite”, 22. travnja
- Napisao/la Ljubuški IKS Portal
- Objavljeno u Aktualno
- Ispis
- Pošalji e-mail
Odlukom Hrvatskoga sabora iz 1996. godine 22. travnja obilježava se Dan hrvatske knjige, kao simboličan čin sjećanja na Marka Marulića, autora prvog umjetničkog epa hrvatske književnosti ispjevana na hrvatskome jeziku »Judita«, dovršena u Splitu na današnji datum 1501. godine.
U završnim je stihovima »Judite« Marulić je u završnim stihovima prorokovao da će se ona čitati dok bude hrvatskoga jezika i pismenosti, a to se i obistinilo.
Matica hrvatska objavila je nekoliko izdanja »Judite« – 1901, 1998. (s pretiskom drugog izdanja iz 1522; priredio i protumačio Milan Moguš, pogovor Josip Vončina), 2003. (u suvremeni hrvatski jezik prenio i komentirao Marko Grčić, pogovor Josip Bratulić) te u ediciji Stoljeća hrvatske književnosti u knjizi Marko Marulić: »Hrvatski stihovi i proza« (priredio Bratislav Lučin, 2018).
Izdanje iz 1901. sedmo je izdanje »Judite«, objavljeno u povodu 400. obljetnice prvog izdanja. Grafički i likovno to je izdanje opremljeno kao divot-knjiga, koje je zahvaljujući suradnji Petra Kasandrića i Marcela Kušara opskrbljeno vrsnom uvodnom monografskom studijom, tumačem i napomenama o Marulićevu jeziku te Rječnikom.
Na današnji dan slavimo Marulića dijeleći s Vama dijelove tog izdanja te uvodnim riječima iz tog izdanja o njegovu značaju: »Marko Marulić! Na to ime sa sviju naših krajeva ore se i odjekuju hvalospjevi, a kroz četiri vijeka učenjaci naši i tudji, iz dalekih zemalja kliču: Slava! »Marko Marul oni, komu se svi čude, koga glas svud zvoni«, pjeva sjećajući se njega u »Ribanju« Hektorović; »Blažen i slovući biti će njega glas – Dokole god živućih bude hrvackih stas«, kliče u svojim »Planinama« Petar Zoranić; »S istoka na zapad Marula slava gre«, odazivlje mu se u »Vili slovinci« Baraković; Vilim Eisengrein kaže da Marulić bijaše »Fidei propugnator acerrimus, princeps suae aetatis Philospohus, poeta gravis et ingeniosus, sacrarum literarum scientia nemini secundus« (»Najžešći branič vjere, prvi filozof svojega vremena, uzvišen i uman pjesnik, u znanju Svetoga pisma bez premca «). Mlečić Giuliani u predgovoru Marulićeva »Evangelistariuma« napisao je »tamquam ludcidum sidus hac nostra aetate enituit« (»Kao sjajna zvijezda zasjao je u ovo naše doba«)«.
Podsjetimo se danas na potrebu da cijenimo i proučavamo na temeljima stvaralaštva Marka Marulića i književne baštine izgrađenu hrvatsku kulturnu tradiciju i nacionalni identitet, svjesni da nas sjaj njegove zvijezde obasjava i danas.
