Predsjednik HKD Napredak: Predstavljamo jedan fenomen, ne samo na ovim prostorima, nego i puno šire

Poslije dugog niza godina članstva u HKD Napredak, stali ste na njegovo čelo. Što to za Vas znači?

- Odgovor na Vaše pitanje št omi znači Napredak je vrlo kompleksan. Veliki dio mog dosadašnjeg života je prožet Napretkom. Naime, s 15 godina sam postao aktivnim članom u Napretka prvo svirajući u Tamburaškom sastavu koji je u to vrijeme slobodno mogu reći bio jedan od najkvalitetnjih na ovim prostorima. Zatim sam postao dopredsjednikom te i predsjednikom Glavne podružnice Tuzla, usporedo sam bio imenovan članom Središnje uprave Napretka a u dva mandata i dopredsjednikom Napretka. Iz svake od ovih uloga imao sam drugačiji pogled na rad i djelovanje Napretka. Naravno bilo je tu i dobrih ali i loših stvari u ovisnosi o vremenu ali i mojoj ulozi u određenom trenutku. Kada se generalno uzme uloga Napretka mogu reći da je puno više bilo dobro urađenih stvari a naravno i određenih nedostataka jer tko radi taj i griješi tako da  je moj osobni stav kako smo kao Društvo imali puno više kvalitetno urađenih projekata nego pogrešaka u samom radu. Napredak se u posljednjih 30-tak godina, naravno na temeljima onoga što su radili napretkovci u ranijim razdobljima, etablirao ne samo kao humanitarno i kulturno nego slobodno mogu reći i društvo koje je odigralo veliku ulogu u društvenim ali i gospodarskim procesima u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Velike zasluge tome pripadaju i mons.prof.dr. Franji Topiću, svim dosadašnjim članovima SU ali i svim napretkovcima po podružnicama koji su svojim nesebičnim radom učinili Društvo ovim što jeste. Kada pogledate rezultate Napretka od obnove do danas, oni su uistinu impozantni u čemu predstavljamo jedan fenomen ne samo na ovim prostorima nego i puno šire.

Već ste obavili u sklopu nove dužnosti puno kontakata, putovanja, razgovora… Što je svemu tome razlog i cilj?

- Na izbornoj skupštini HKD Napretka sam u svom okvirnom programu rada iznio nekoliko točaka za koje sam smatrao da su vrlo bitne kako bi se unaprijedio rad Napretka i u skladu s vremenom i novim izazovima oplemenio rad Društva. Naravno sa stavom da radikalne rezove barem u početku ne bih želio povlačiti jer u svakoj organizaciji dobro planiranje je vrlo bitno. Biti predsjednik ovako velikog društva donosi i puno novih obveza ali i odgovornosti tako da se svakom pitanju treba s posebnom pozornošću prići.  Sve to iziskuje sve ono što ste ranije naveli  tj. puno kontakata, razgovora i putovanja. Imam već određene planove kako da pokušamo ja osobno ali i svi članovi kako Središnje uprave tako i svake podružnice da unaprijedimo rad Društva. Prije svega mislim na izraženiji rad s podružnicima, kontinuirane susrete i obilaske podružnica i upoznavanje s njihovim radom, teškoćama i problemama te iznalaženje mogućnosti kako bi jedni drugima što više pomagali i olašavali rad. Naravno tu govorim i o osnivanju novih podružnica i povjerenstava i njihovoj značanjoj ulozi u svim lokalnim zajednicama gdje djeluju.

Već smo započeli određene stvari kao natječaj za podružnice koje bi dobivale sredstva od Središnje uprave, obuke koje bi organizirala Središnja uprava za podružnice o načinima pisanja aplikacija za natječaje ali i za svaku podružnicu ponaosob koja iskaže interes, da se u što je moguće većoj mjeri okrene ka iskorištavanju lokalnih, županijskih, kao i ostalih fondova kroz realizaciju najrazličitijih projekata… Još obuhvatnije stipendiranje nadarenih studenata i još puno toga drugog za što se nadam da ćemo svi zajedno imati dovoljno vemena snage i volje.

HKD Napredak ogroman je organizam. Radi čega je osnovan, radi čega mora opstati?

- Svrha Društva jest kulturno i prosvjetno djelovanje, gospodarsko jačanje i podizanje socijalne sigurnosti hrvatskoga naroda, promicanje hrvatske duhovnosti, jačanje nacionalne svijesti, očuvanje i razvijanje svih kulturnih vrjednota Hrvata…

Potom,čuvanje i njegovanje izvornosti te osobitosti hrvatskoga jezika poticanjem njegove uporabe u obitelji, javnom i kulturnom životu, gospodarskom životu i sredstvima javnoga priopćavanja. Jačanje gospodarstva i gospodarske pozicije Hrvata, suradnja sa znanstvenim, kulturnim, odgojno-obrazovnim, gospodarskim institucijama, organizacijama i društvima radi promicanja kulture života svih članova Društva. Naravno u svim ovim segmentima Napredak je i do sada postizao vrlo dobre rezultate a na meni osobno kao i čitavoj Središnjoj upravi te članstvu Napretka je da još temeljitije krenemo u realizaciju ovih smjernica.

Naravno da će se mnoge stvari zadržati koje su dobro funkcionirale. Ipak i ja sam kao i novi ljudi koji su izabrani u Središnju upravu imamo ideje i nakane kako da određene stvari unaprijedimo. Napredak je veliko društvo i bit će potrebno svo naše znanje, stručnost i kompetencije da Društvo bude koliko je to god moguće još veće i bolje.

Pored starih zadataka koje njegovo članstvo s puno elana izvršava, što su Vaši novi planovi?

- Već sam u nekoliko ranijih izjava govorio da je jedna od temeljnih uloga Napretka da pomogne mladim ljudima tako da je da je stipendiranje jedna od primarnih misija Napretka. Ipak 21. stoljeće u koje smo duboko zagazili donijelo je i nove odnose posebice među mladim. Moj osobni stav da i sam pojam stipendiranja potrebito je dodatno izdefinirati kako kroz prava ali isto tako i kroz obveze koje stipendisti trebaju imati. Napredak je podijelio ogroman broj stipendija u svojoj povijesti i iznjedrio velika imena koja su učinila puno toga za dobrobit svojih zajednica. Napredak je od svoje obnove do danas stipendirao ili pružio potporu tisućama mladih ljudi i mnogi od njih su danas ugledni umjetnici, književnici, inženjeri, znastvenici koji služe na ponos Napretku ali i cijelom bosanskohercegovačkom i hrvatskom društvu. Na Napretku je da i u budućnosti radi na prepoznavanju mladih i kvalitetnih ljudi koji mogu pomoći boljem životu na ovom prostoru.

Raznovrsna su Vaša područja djelovanja, što se da razabrati i iz sadržaja Godišnjaka…?Koje je najvažnije?

- Vrlo teško je odgovoriti na pitanje koja djelatnost je najvažnija u djelovanju ovog velikog Društva. Naime, Napredak nije organizacija koja se bavi samo jednim segmentom rada, bilo to očuvanje kulturne tradicije kroz folklor ili izdavanje određenih časopisa ili stipendiranje učenika, već je  djelatnost Društva puno šira i dublja, obuhvaćajući širok spektar djelovanja od duhovnog, humanitarnog pa sve do praktičnih područja. Navedene djelatnosti Napredak obavlja bez ekonomskih resursa i trajnih izvora financiranja, ali uz ogromnu količinu entuzijazma, volje i utrošene energije koja  povezuje ljude plemenitog duha

Na kojim sve kontinentima,u kojim stranim državama djelujete? Kako ste tamo primljeni?

- Napredak je velika organizacija koja se prostira na dva kontinenta i osam zemalja. U svim tim zemljama djeluju naše podružnice koje okupljaju veliki broj članova. Posebice moram spomenuti podružnice u Beču i Hamburgu koje su vrlo aktvne i koje okupljaju veliki broj članova i organiziraju brojne manifestacije. Mi smo kao Napredak ponosni na svakog našeg člana i svaku našu podružnicu i njeno djelovanje. Upravo kroz zavšeno Božićno vrijeme kroz brojne manifestacije koje su organizirale naše podružnice vidjelo se sve bogastvo i šarolikost našeg Društva kao i njegova snaga i veličina. Gdje god Napredak djeluje ima veliki ugled u društvu što pokazuje suradnjas velikim brojem organizacija iz Europe kao što je primjerice EZA (Europski centar za pitanja radnika). EZA ima svoje članice od Portugala do Baltika, to je mreža 73 radničke organizacije iz 30 europskih zemalja.

Tko je i na koji način uredio 67. broj Godišnjaka?

- Hrvatski narodni godišnjak ima veliku ulogu u izdavačkoj djelatnosti Napretka. Godišnjak koji izlazi od 1907. godine ima veliku ulogu u povijesti Napretka. Naravno svjesni smo činjenice da tiskovni mediji imaju sve manju ulogu u današnjem svijetu ali bez obzira na to mi ćemo i dalje izdavati svoj Godišnjak. Ovaj broj kao i nekoliko ranijih uredio je član Središnje uprave Franjo Bratić i mogu reći da smo izuzetno zadovoljni s onim što se u njemu nalazi. Riječ je o izdanju  u kojem se mogu pronaći ozbiljna i vrijedna književna djela, izvrsni povijesni, etnološki, zemljopisni i drugi znanstveni radovi, kritike i prikazi. Godišnjak kao i izdanja svih nacionalnih društava, služe  u prvom redu za upoznavanje članstva o djelovanju društava i njihovim aktivnostima, ali i za davanje kulturnog i nacionalnog usmjerenja. Većina tih izdanja izlaze u sličnim formatima, imaju jedinstvenu numeraciju od prvoga do posljednjeg broja u godištu, postoje slične rubrike koje se tiču politike, vijesti iz svijeta, iz kulture i druge rubrike. Članci i prilozi u njima potvrđuje značajan nivo autonomnosti, otvorenosti i autentičnosti kulturnih i intelektualnih promišljanja autora.

Kakve planove imate za 2020.?

- Puno toga smo kao Društvo planirali u 2020. godini- prije svega jer ćemo slaviti 30 godina od obnove HKD Napretka. Naime, kroz cijelu godinu nastojat ćemo organizirati simpozije, skupove, manifestacije kako u Sarajevu tako i u podružnicama kako bi obilježili ovu veoma  značajnu obljetnicu kako za nas tako i za cijelo bosanskohercegovačku i hrvatsku javnost. Naime kroz cijelo ovo vrijeme  od obnove Hrvatsko kulturno društvo Napredak je ostavilo neizbrisiv trag na ukupna društvena i kulturna kretanja u Bosni i Hercegovini. Društvo koje je u svojoj osnovi nastalo kao društvo za odgoj i školovanje hrvatskog podmlatka  vrlo brzo je proširilo svoju djelatnosti šireći se i jačajući u mnogim segmentima od humanitarnog, obrazovnog pa sve do gospodarskog ali niti u jednom trenutku ne zanemarujući svoju primarnu zadaću. Napredak je sve vrijeme nastojao raditi na oblikovanju i jačanju identiteta hrvatskog naroda, naravno uvažavajući različitosti svih ostalih.

Pošaljite našim čitateljima novogodišnju poruku…

- Malo više optimizma i vjere. Svi nekada upadamo u malodušnost ali vrlo malo nas želi sebe analizirati ili promijeniti. Obično za naše probleme krivimo nekoga drugoga bez kritike upućene sebi. Smatram da svatko tko radi dobro, dobro će mu se i vratiti. Trebali bi svi malo dati sebe za opće dobro i siguran sam da bi nam svima bilo bolje. Svim napretkovcima želim poručiti da koliko god mogu stojim na raspolaganju ali da samo zajedničkim radom možemo nešto učiniti. Ja osobno kao pojedinac ili bilo tko od nas vrlo malo može sam napraviti progres ,zato je potrebno da se zajedničkim snagama posvetimo i učinimo život na ovim prostorima boljim.