Popularizaciji čitanja doprinose kulturne manifestacije i akcije koje provode knjižničari

Naime, godišnje istraživanje o čitanju i kupovanju knjiga u Hrvatskoj, a zasigurno nije drukčije niti u BiH, ove godine prvi put radila je agencija Kvaka. Istraživanje je pokazalo da je u posljednjih godinu dana barem jednu knjigu pročitalo 42 posto stanovništva, što je bitno manje od 2018., kad ih je bilo 56 posto. Čitaju, standardno, najviše žene, potom osobe od 26 do 35 godina, visokoobrazovani i oni s većim mjesečnim primanjima, a čita se najviše beletristika.

Nove tehnologije i novi sadržaji, prije svega serije, koje su postale 'romani novog doba', ključan su razlog promjena u čitanosti. Čitanje, osim toga, zahtijeva dodatni angažman, strpljenje i disciplinu, što je teže u doba skrolanja, instant-rješenja i 160 umjesto tri televizijska programa. Bogatstvo informacija jednostavno dovodi do siromaštva pozornosti, navodi istraživanje čiji su ispitanici rekli i kako im knjiga više ne predstavlja pristup znanju te da im 'više nije in'.

U zaključku istraživanja navedeno je što najviše pridonosi popularizaciji čitanja u Hrvatskoj. To su društvene mreže na kojima su aktivni i brojni pisci, potom kulturne manifestacije i akcije koje provode knjižničari, poput akcija besplatnog učlanjivanja, gostovanja autora, književne večeri, tribine, kreativne radionice, izložbe, čitateljski klubovi i dr.