FOTO: Svečano otvorena skupna izložba slika nastalih na likovnim kolonijama u Ljubuškom

Nazočne ljubitelje umjetnosti uime organizatora JU „KŠC“ Ljubuški srdačno je pozdravio Ivica Vizentaner, koji je ujedno i moderirao programom.

Svoj osvrt na odabrani izložbeni postav dao je slikar Srećko Slišković, dok je pak podrobniji osvrt na likovnu koloniju dao Ivan Bebek, ravnatelj JU „KŠC“ Ljubuški, koji je ujedno i otvorio izložbu.

“Trodnevna međunarodna likovna kolonija na kulturno-prirodnim/turističkim lokalitetima od posebnog značaja za Grad Ljubuški i Hercegovinu”. Javna ustanova „Kulturno-športski centar“ Ljubuški kao nositelj kulturno-športskih manifestacija u Gradu Ljubuškom  već nekoliko godina organizira tradicionalnu Trodnevnu međunarodnu likovnu koloniju na kulturno-prirodnim/turističkim lokalitetima od posebnog značaja za Grad Ljubuški i Hercegovinu - Starom gradu, vodopadu Kravica i vodopadu Koćuša. Protekle godine trodnevna međunarodna likovna kolonija,  okupila je preko 35 akademskih i slikara amatera iz BiH i Republike Hrvatske.

Iz godine u godinu likovan kolonija pobuđuje velik interes kako kod  slikara tako i kod šire javnosti i medija. Trodnevna međunarodna likovna kolonija ima  veliki značaj  za Grad Ljubuški, Hercegovinu ali i za BiH, a i šire jer je međunarodnog karaktera. Odabirom lokaliteta na kojima se  održava trodnevna kolonija, zapravo se želi usmjeriti pozornost na kulturnu i prirodnu baštinu grada i regije  s ciljem  promocije  i očuvanja. Sudionici kolonije su različitim slikarskim tehnikama, uglavnom uljem na platnu, slikali poznate i atraktivne motive na rijeci Trebižat, uz ostale motive karakteristične za Grad Ljubuški i Hervegovinu.

Od nastalih slika svake godine se, po ocjeni stručne komisije, izvrši odabir  dvadesetak do trideset slika koje  Javna ustanova  pripremi, odnosno uokviri, za planirane izložbe. Odabrane slike nastale na Likovnim kolonijama   se koriste za buduće Izložbe slika, a jedna od njih je  Izložba slika  u okviru obilježavanja dana Grada Ljubuškog, te izložbe u gradovima i općinama u Županiji Zapadnohercegovačkoj. (odakle potječu sudionici kolonije).

Evo ove godine, zahvaljujući Gradu Ljubuškom i partnerima koji su organizatori ovog prekrasnog Adventa u našem gradu u Gradu Ljubuškom, imamo čast da večeras  predstavimo neke slike koje su nastale na spomenutim Likovnim kolonijama a nalaze se u fundusu slika Javne ustanove. Što je Javna ustanova, kao organizator i realizator navedenog projekta, imala za cilj i koji rezultati su očekivani? Prije svega, promoviranje kulturne baštine i prirodnih ljepote grada Ljubuškog i Hercegovine. Uspostavljanje suradnje  i prijateljstava između slikara  iz Hercegovine i RH, potom suradnja i  razmjena iskustava akademskih i slikara amatera. Svakako, željeli smo pruziti veliki poticaj mladim umjetnicima i slikarima amaterima da  svojim izričajem, odnosno slikama budu  predstavljeni izravno, a  putem mendija i široj javnosti.

Također, Likovna kolonija svojim kontinuitetom promovira kulturni identitet Grada Ljubuškog i Hercegovine a promovifranjem odabranih lokaliteta i ostalih motiva koji će biti prenešeni na slikarsko platno stvaraju se nove incijative  za razvoj a nadam se posebno  razvoj turizma u gradu Ljubuškom  i Hercegovini.

Zahvaljujući iznimno dobroj suradnji s medijima, kako tiskovnim tako radijskim i televizijskim, posebno portalima, a imajući u vidu kako JU „KŠC“Ljubuški ima svoj vlastiti portal: www. iks-portal.info, svi naši programi su dosta dobro medijski popraćeni. S toga i ovaj projekt privlači veliku medijsku pozornost, tako da su  svi sudionici u navednenim aktivnostima prezentirani i promovirani, Grad Ljubuški i Hercegovina postaju  još privlačniji i posjećeniji i na koncu  Javna ustanova  „KŠC“, realizacijom ovog zahtjevnog projekta je osnažila  svoj  kapacitet za realizaciju budućih kulturno-športskih manifestacija i projekata, što  je  svrstava u značajanog  promotora kulturnih vrijednosti i  aktivnog sudionika u ukupnom kulturnom životu Grada Ljubuškog.

I na koncu dozvolite mi da u ime Javne ustanove i svoje osobno ime zahvalim svima onima koji godinama daju potporu navedenom projektu.

Kako ovakvi i slicni projekti zahtjvaju osiguranje većeg  broja  osoba zaduženih za organizaciju i realizaciju projekta te pozamašnih potrebnih financijskih sredstava, prvo hvala svima onima koji su sudjelovali na bilo kojoj od  kolonija, slikarima iz Ljubuškog, Širokog Brijega, Posušja, Gruda, Neuma, Mostara, Čapljine,  našim prijateljima iz RH, Imotskok, Županje, našem Danteu iz Danske a prije svega našem stalnom suradniku naravno i autoro većeg broja nastalih slika te voditelju Likovne kolonije Brijeg iz Širokog Brijega gosp. Srećku Sliškoviću.  

Također, veliko hvala svima koji su na bilo koji način potpomogli ovaj tradicionalni projekt. Ministarstvu Civilnih poslova BiH. Fondaciji za muzičke, scenske I likovne umjetnosti FBiH, Županiji Zapadnohercegovačkoj i Gradu Ljubuškom. Veliko hvala Prirodnom vodenom parku Koćuša i gosp. Zdenku Džajiću za svu pruženu logističku potporu kroz sve ove godine. Hvala svim medijima i promotorima projekta.

I na samom kraju zelim se zahvaliti ljudim bez kojih ne bi bilo ni kolonije ni Izložbe, a ni stotinjak slika u fundusu Javne ustanove, svojim suradnicima Ivici, Juri, Ivani i Lidiji koji su predano pomagali na realizaciji ovog projekta.", istaknuo je Bebek.

Na likovnim kolonijama upriličenima u Ljubuškom u vremenskom razdoblju od 2019. do 2022. godine sudjelovalo je oko 40 slikara i nastalo je 148 umjetničkih djela.

U Predgovoru u Katalogu glede izložbe akademski slikar, sudionik likovne kolonije, Jure Paponja napisao je sljedeće:         

„Međunarodna Eko likovna kolonija na rijeci Trebižat tradicionalna je manifestacija koja treću godinu zaredom na nekoliko atraktivnih Ljubuških lokacija okuplja brojku od oko četrdeset umjetnika, uglavnom slikara iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Krozdjelovanje kolonije do sada je nastalo 148 umjetničkih djela različitih autora čiji raspon sežeod akademskih slikara, kipara i grafičarapa do slikara hobista.To je čini, ne samo mjestom produkcije umjetničkih djela nego i mjestom susreta ljudirazličitih životnih iskustava i pogleda na umjetnost i slikarstvo. Ova izložba okuplja osamnaest autora sukupno dvadeset radova od kojih je većina nastala ove godine, dok jedan dio činedo sada neizložene slike s prošlogodišnje kolonije.Pejzaž kao žanr je najzastupljeniji,patako na radovimadominiraju motivi slapova Koćuše i Kravice, ali idetalja poput zrelih šipkai maslina. Motivi su to koji su godinama konstanta na platnima većine domaćih slikara te odgovaraju ukusu lokalne publike. Rad na koloniji po mnogočemu je specifičan, slikari koji većinu svoga stvaralačkog vremenaprovode u intimiateljeasudjelujući na koloniji javnosti ne predstavljaju samo svoje slike nego i vlastiti stvaralački proces. Od sudionika se očekuje da kratkom vremenskom roku produciraju do dva rada, stoga su prinuđenidonositi brze odluke i biti izravniji u svom pristupu, slike su manje dotjerane, ali u konačnici iskrenije u gesti i koloritu. Upravo to je najuočljivije na radovima Ante Ljubičića, slikara izražene ekspresije koji gestualno ide korak daljeu odnosu na svoju ustaljenu praksu. Njegove Koćuše sunaslikanebrzo, s malo kompromisa i taman toliko detalja da se dočara brzina vode i zelenilo vegetacije koja okružuje slapove. Dante Galić isti motiv obrađuje suprotno pristupajućitemi odmjereno i krajnje ozbiljno. Na slici dominiraju tonovi plave i zelene dok jemirno nebo u kontrastu s titravim zelenim krošnjama i bjelinom brzih slapovaJure Pešorda svoj fokus usmjerava na detalj s Koćuše u čijem se centrunalazi ogoljelo stablo koje komplementira ostatku slike s dominatnim hladnim bojama. Prigušenim rukopisom postiže da slap i njegovo okružje izgledaju kao da su prekriveni paučinom ili jutarnjom rosom. Srećko Kriste istom motivu pristupa romantičarski poigravajući se svijetlom kojekao da isijava iz cijele površine platna. Još Ljubuških slapova našlo se na slikama Slađane Milićević, Gorana Milinkovića, Franje Skoke, Ljilje Petković i Željka Marića. Milićević slika Mandića jaz (Čeveljušu) s prepoznatljivom kamenom mlinicom.Koristeći zagasite nijanse zelene asocira na detalje poput lišća i vlasi trave, a bijelom naglašava nabore na uzburkanoj vodenoj površni. Milinković, Marić, Skoko i Petković slikaju najveći i najpoznatijivodopad na Trebižatu - Kravicu. Milinković i Petković promatraju slap iz slične pozicije, ali se slike razlikuju po koloritu. Kod Milinkovića prevladavaju nijanse žutozelene i okera pa stoga cijela slika odiše toplinom, čak se i plava boja neba čini toplom u kombinaciji s bojama na ostatku slike. Kod Petković prevladavaju hladne nijanse plavozelene, nebo je hladnije i u tamnijoj nijansi plavepa slika odaje dojam da se radi o hladnom jesenjem ili proljetnom danu. Marićeva Kravica je zimska, u pastelnim nijansama zelene s primjesama crne i bijele, slapovi su spojeni i nabujali, a njhova snaga je istaknuta debelim nanosima boje postignutimkorištenjem slikarske špahtle. Skoko oslikava detalj s Kravice prikazujući rastrčanekupače i ugostiteljske objekte u prvom, te slapove u drugom planu slike. Neobična kompozicija oslikana je upotrebom izblijedjelih boja koje nedvojbeno upućuju da se radi o vrelom ljetnom danu. Slično se događa i na slici Jure Paponje kojihitrim potezima kista prikazuje prostor održavanja kolonijeuz Koćušu. Paponja zaustavlja jedantrenutakprikazujućislikare u radu, odmoru ili pak razmišljanju te ih smješta u okružje u kojemu se arhitektura i vanjski namještaj nalaze u kontrastu s organskimelementima poput stabala ili ljudskih likova. Toni Kozarić slika Hercega Stjepana i njegovu kćer Katarinu kako s Butorovice promatraju Ljubuški i dolinu Trebižata. Oštre linije tvrđave koja se nalazi u pozadini ovdje su također u kontrastu s mekanim formama na ostatku slike. Zdravko Rogić i Srećko Slišković slikaju pejzaž s rijekom i prepozatljivim Klobučkim brdom u pozadini. Detalji poput traveili puteljka na Rogićevoj slici izgledaju nježno i baršunasto dok je kod Sliškovića prisutna dinamka postignuta oštrim potezima kista u različitim smjerovima. Božana Bošnjak i Branka Matijašević bave se temom masline. Kod Matijašević radi se o stablu sa snažnim deblom ineobično izduženom tamnozelenom krošnjomiza kojeg se nalazi kamenisuhozid. Bošnjak slikamaslinove grane prepune lišća i zrelih plodova, a potezi špahtlom i tretman površine slikepodsjeća na pejzaže i mrtve prirode Paula Cezzana. Detalj je pristuan i kod Ivana Hercega koji slika šipke na grani. Na slici dominiraju topli tonovi crvene, okera i žute koji asociraju na jesen i njene bogate plodove. Stojan Kostić biraapstrahirani prikaz komarca iza kojeg se nalazi grotlo slapova, Kostić kontrastira snagu slapova i krhkost kukca, stavljajući ga u prvi plan i dajući mu veći značaj u odnosu na inače dominantne slapove. Damir Boras u opuštenoj maniri slika krovove u priobalju. Suncem opečene cigle dalmatinskih kamenih kuća u komplementarnom su odnosu sa zelenilom stabala na središnjem dijelu slike čime je uz plavetnilo neba postignuta koloristička ravnoteža. Svake godine nalikovnoj koloniji nastane respektabilan broj slika. Uzimajući u obzir kako su svi radovi nastali u kratkom vremenskom periodu u uvjetima koji slikarima nisu prirodni gdje su osim u borbi sa slikom sudionici u trci s vremenom i borbi s hercegovačkom vrućinom može se ustvrditi da je po prikazanom i ovogodišnja kolonija prošla uspješno.“

Podsjećamo, organizatori manifestacije „Advent u Ljubuškom“ su JU "Kulturno-športski centar" Ljubuški, Grad Ljubuški, Turistička zajednica Grada Ljubuškog, JP Parkovi i Ministarstvo financija ŽZH.