Održana književna večer s Dianom Burazer

Ona je tom prilikom čitala svoje pjesme, komentirala motive iza njih i prisjećala se svog razvojnog puta.

„Ja sam kao mladi pjesnik dosta nastupala i imala dosta nagrada, ali i imala sam kritika od starijih kolega. Svi mladi pjesnici vole upotrebljavati velike riječi, tuga, samoća, bol, svi bolujemo na neki način isto. Onda su mi rekli; „to ne valja, nemoj to raditi, to su opasne riječi itd.“ i ja sam to izbjegavala strahovito jer to neće biti dobra pjesma. Sada kada sam dovoljno stara, sad sam cijeli ciklus pjesama nazvala „Mali zapisi o velikim riječima“ i svaka pjesma nosi baš tako, veliku riječ koju su mi rekli da ne smijem upotrebljavati“, otkrila je Burazer između čitanja svojih stihova.

Njezinih početaka dok se školovala u ljubuškoj Gimnaziji se prisjetio i prof. Mate Grbavac koji je dao svoj osvrt na njezin opus.

„Kad sam prvi put zakoračio u prostorije ljubuške Gimnazije, ona je u sebi, kao i njeni prijatelji i prijateljice, radosno ulazila u svijet s nadom da će u njemu ostvariti svoje snove, želje pretvoriti u stvarnost, doduše, svatko na svoj način.

Diana je bila dio one ekipe koja je oblikovala u svijetu, gradu i školi i pokazala kako veliki i zanosni mogu biti snovi onih koji mogu donijeti svijetu i ljudima toliko novoga, lijepog i zanosnog. Toliko radosti na tim licima dalo mi je ohrabrenje da radim i radimo pravu stvar.

Pokrenuli smo tada tiskani školski list „Katedra“ u kojem mnogi objaviše svoje pjesme, kritike osvrte i ilustracije. Ne znam koliko je brojeva tiskano, a onda promijenismo ime u „Ljubuška mladost“, jer smo htjeli taj zanos, želju i potencijal prenijeti na sredinu u kojom živimo. Kasnije će ta „Ljubuška mladost“ prerasti u „Ljubuške novosti“.

Ono što je iz tog našeg zanosa iznjedrilo se i odredilo mnogi životni put tih ljudi, mladića i djevojaka bila je mala zbirka pjesama, kratkih priča i osvrta pod znakovitim imenom Ars mea (Moja umjetnost). Tada oni prvi put ugledaše svoj lirski doživljaj otisnut i ukoričen.

Tu svoje radove objavljuje i naša Diana i nepovratno poče koračati tom čarobnom stazom pjesničke riječi, oblikova svoj poetski svijet, prepoznatljiv melodikom i simbolikom, metaforičko-simboličkom osebujnošću po kojoj postade ono što danas jeste, poetesa čije se pjesme šire svijetom, u prijevodima na francuski, engleski, norveški, francuski, portugalski...“, rekao je u predstavljanju prof. Grbavac.

Burazer, u čijem je životu bilo mnogo preseljenja i mjesta u kojima je živjela (Zagreb, Pleternica, Ljubuški, Zagreb, Mostar i sada ponovno Zagreb) je otkrila kako se rekla kako se upravo vremena provedenog u Ljubuškom sjeća kao vremena svojih početaka u poeziji.

„Ako izuzmemo ono kada ste u drugom i trećem osnovne i napišete neku pjesmicu, onda su to bili pravi počeci, prve neke književne nagrade, na „Šimićevim susretima“, „Slovo Gorčina“, pravi počeci moje poezije su bili u Gimnaziji Ljubuški“, otkrila je Burazer.

Književna večer je održana u organizaciji JU „Kulturno-športski centar“ Ljubuški, odjela Knjižnica Ljubuški, u suradnji s Gradom Ljubuški.

Ukratko o književnici:

Diana Burazer rođena je 23. listopada 1953. godine u Zagrebu. Diplomirala je Teorijsku matematiku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Od 1977 godine do početka rata (1992 godine) živjela i radila u Mostaru, a od 1992 živi i radi u Zagrebu.Piše poeziju i, povremeno, književnu kritiku.

Kao mladi pjesnik često nagrađivana: Antun Branko Šimić, Drenovci , 1970, Slovo Gorčina, Stolac, 1972 god., Goranovo proljeće, Zagreb, 1974 god.
Zastupljena je brojnim antologijama. Pjesme su joj prevođene na francuski, engleski, njemački, norveški, poljski, rusinski i slovenski jezik.Surađuje u mnogim književnim listovima i časopisima.

Godine 2007, sa desetak pjesama uvrštena je u knjigu Puentes. PoesíaCroata: Diezpoetascontemporáneos (Mostovi. Hrvatska poezija: Deset suvremenih pjesnika) u izboru i prijevodu na španjolski jezik Željke Lovrenčić (nakladnik DHK, Hrvatska iCorreveydile iz Bolivije). Član Društva književnika BiH, Društva hrvatskih književnika (DHK), te član Hrvatskog PEN-a.