Južnohercegovačke zanimljivosti ili kad medvjedi krenu na more
- Napisao/la Dušan Musa
- Objavljeno u Zanimljivosti
- Ispis
- Pošalji e-mail
Turista nema, ali medvjeda ima, glasila bi vijest iz najjužnije bosanskohercegovačke općine Ravno.
Na visoravni koja se pruža od špilje Vjetrenica, čija su vrata uzgred budi rečeno zatvorena, pa sve do na domak Ivanice iznad Dubrovnika, nastanio se medvjed! Njegovu prisutnost uz pomoć nadzornih kamera u lovištu, kod Belenića, uočio je Mario Krečak, tajnik i lovočuvar Lovačkog društva „Lisac“ iz Ravnog, koji kaže:
„Redovno nas posjećuje ima godinu, dvije, obilazi pčelinjake i uginulu stoku. Ovih dana smo ga uspjeli registrirati kamerom za nadzorom divljači, sedam, osam večeri uzastopno je dolazio do uginulog govečeta i gostio se“, ističe Mario, te na upit smatra li da se medo tu stalno naselio ili povremeno prelazi preko rijeke Trebišnjice i Popova polja, nastavlja:
„Tu je stalno, ja sam ga na putu od Zavale prema Belenićima prije pola godine, s autom stigao na putu, a i tragovi po hranilištima i pojilištima pokazuju da sigurno zadnjih godinu, godinu i pol tu obitava. Nije jedini, između Ravnog i Velje Međe na brdu Bratogošac, primjećuje se jedan trag, na području Zatmorja u podnožju brda Medvjedica, tamo isto ima traga. Na ovom području ima ih dva, tri sigurno“.
Govoreći o lovačkim teorijama koji su razlozi medu iz planina sjeveroistočne Hercegovine, doveli na domak moru, ravanjski lovočuvar Mario Krečak, zvani Tigar kaže:
„Vjerojatno poremećaj klime i izobilje hrane doveli su ga ovamo. Kažem, siguran sam da na ovom području obitavaju dva, tri medvjeda.
-Mislite li, jesu li ti ravanjski medvjedi ljetos posjetili Pelješac izazivajući uznemirenost tamošnjeg stanovništva?
-Može biti, nije to velika udaljenost, kad gledate zračnom linijom. Može biti, da je to povezano, pogotovu ovaj dio Zatmorja i Medvjedice, to je baš blizu Pelješca.
-Kao čovjek koji prati kretanje divljači mislite li da bi se medo mogao spustiti i do Hutovog blata?
-Može, što ne, sve je više pustoši i napuštenih sela, njemu to odgovara, mir, tišina, ne bi se čudio da se i tamo pojavi.
-U lovačkom domu u Ravnom, vidjeli smo jedan preparirani primjerak, taj je davno ulovljen?
-Ulovljen je 2008., isto na području Belenića. Tada smo mislili da je to slučajan dolazak, ali sad se vidi da i nije. Taj je bio zločest, baš je pravio štetu po pčelinjacima i usjevima, ovaj je prilično miroljubiv, pravi štete, ali ne velike.
-Narod kaže zaštićen k'o međed odnosno medvjed, svejedno kako gdje, međutim situacija na jugu Hercegovine je specifična, nema ga u spisku autohtone divljači, znači li to da se može i loviti, odnosno što ćete vi s tim vašim medama?
-Pa evo, ići ćemo s dopisom prema Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede naše županije, nema ga u godišnjem planu gospodarenja udruge, zakonom je zaštićen, vjerojatno ostaje dalje da se deblja.
-Gdje nema ljudi, ima medvjeda?
-Upravo tako.
Nakon razgovora i pregledanih snimaka ostaje pitanje – što je medvjede natjeralo na domak moru, svakako zanimljivo i za zoologe. Rijetka naseljenost istočne i jugoistočne Hercegovine, potraga za hranom, klimatske promjene ili nešto četvrto, teško je reći. Jedno je sigurno, na tom području ne bilježe ih ni stare kronike, mada naziv brda Medvjedica asocira da ih je nekada bilo. Nezvani su došli, a što će dalje od njih biti zavisi od stava nadležnog ministarstva, Poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegovačko-neretvanske županije.