Krizno komuniciranje u doba krize

• Krizni komunikacijski plan (KKP) osnovni je dokument i polazište za provedbu procedure tijekom krize.Krizni komunikacijski plan pružit će smjernice za komuniciranje prema unutarnjoj i vanjskoj ciljanoj javnosti.
• Krizni komunikacijski tim (KKT) je izvršno i operativno tijelo koje upravlja krizom. Krizni komunikacijski tim je sastavljen od najvažnijih osoba u strukturi za koje se procjenjuje da uspješno mogu odgovoriti na izazove kriza.
• (KKT) Krizni komunikacijski tim koordinira svim oblicima interne i eksterne komunikacije.

Ciljevi

• Definiranje mogućih uzroka i vrsta kriza;
• Definiranje pojedinaca i tima odgovornih za provedbu komunikacije u krizi;
• Definiranje jasne, konzistentne i standardne procedure i aktivnosti u slučaju izbijanja kriza;
• Uspostavljanje otvorene,istinite i potpune komunikacije prema ciljanim javnostima;
• Minimiziranje uzroka kriza;
• Očuvanje reputacije i post krizna analiza.

Vrste kriza

Kod analiziranja mogućih uzroka kriza treba biti svjestan kako uzroci kriza mogu biti jako široki i kako je teško predvidjeti sve vrste i uzroke kriza. Međutim menadžment i izvršno operativno tijelo mogu izolirati osnovne vrste kriza:

1. Nesreće i prirodni događaji: potresi, poplave, oluje, eksplozije, nestanak električne energije, nedostatak vode.
2. Krize povezane sa zdravljem i okolišem: trovanje hrane, zarazne bolesti, epidemije, pandemije, razne bolesti, fizičke povrede, trovanje zraka, havarije, curenje plina.
3. Tehnološki incidenti: kvar na dalekovodu, hakerske provale u računalne sustave.
4. Ekonomske i tržišne krize: recesija, nedostatak financijskih sredstava za investicije i tekuće troškove.
5. Krize uzrokovane vrijednostima upravljanja: neetično i neprofesionalno ponašanje, prosvjedi i štrajkovi nastavnog osoblja, prosvjedi studenata, prosvjedi društvene zajednice.
6. Krize uzrokovane terorističkim i oružanim i osobnim napadima: teroristički napadi, napadi oružanih skupina i pojedinaca, ranjavanja, ubojstva, postavljanje bombi i eksploziva, fizički napad na osoblje, studente
7. Krize uzrokovane zlonamjernošću: glasine, dezinformacije, obmane, laži, uznemiravanje, napadi kroz medije.

Procedure

Kroz Procedure se definiraju unutarnje/interne javnosti i vanjske/eksterne javnosti.Zatim se definira krizni komunikacijski tim i imenuje se glasnogovornik.
Također se definira krizni komunikacijski centar, ključni (ciljni) mediji, poruke kao i prijenos informacija.

Definiranje unutarnje / interne javnosti

Interna komunikacija izraz je koji se koristi za opisivanje sustava organizacijski upravljanje komunikacije gdje djelatnici i učenici smatraju najvažnijim ciljanim skupinama. Interno komuniciranje pridonosi jačanju osjećaja zajedničke pripadnosti među članovima ,kao i boljoj indetifikaciji s ciljevima.interno komuniciranje posebno je važno u vrijeme izbijanja krize.da bi se za vrijeme krize mogla uspostaviti kvalitetna interna komunikacija potrebno je definirati tu javnost.

Definiranje vanjske / eksterne javnosti

Za uspješno upravljanje krizom i kriznim komuniciranjem trebaju,pored unutarnje definirati i ključnu vanjsku/eksternu javnost.Vanjska javnost su sve organizacije i individualci koji su zainteresirani za rad , a koji svojim djelovanjem mogu utjecati na misiju i viziju u Školi.

Definiranje kriznog komunikacijskog tima

Krizni komunikacijski tim (KKT)je operativno tijelo koje upravlja komunikacijom tijekom krize.Sastavljeno je od svih organizacijskih dijelova Škole kako bi moglo kompetentno,brzo i učinkovito odgovoriti na sve izazove tijekom krize.

Izbor glasnogovornika

Glasnogovornik je osoba koja će sudjelovati u radu Kriznog komunikacijskog tima što će mu omogućiti stjecanje uvida u sve činjenice vezane za krizu.U suradnji s voditeljem Kriznog komunikacijskog tima i pomoćnikom ravnatelja za odnose s javnošću kao zamjenika voditelja,dogovarat će ključne poruke koje će prenositi medijima i javnosti.Glasnogovornik je osoba koja će stalno biti u kontaktu s medijima osiguravajući tako pravovremenost i konzistentnost informiranja ukupne javnosti.

Definiranje kriznog komunikacijskog centra

Krizni komunikacijski centar (KKC) je mjesto, sjedište kriznog komunikacijskog tima Škole će definirati prvu lokaciju kriznog komunikacijskog centra Škole će definirati i drugu lokaciju kriznog komunikacijskog centra zbog eventualne nemogućnosti pristupa prvoj lokaciji.

Definiranje ključnih medija

U dodatku bit će popisani svi ciljni mediji s kojima će se u slučaju krize ostvariti komunikacija.Važnost tih medija je iznimno značajna i Škola će posvetiti posebnu pozornost komunikaciju s medijima u skladu sa svim načelima javne komunikacije.

Definiranje ključnih poruka

U skladu s vrstom i uzrokom krize,krizni komunikacijski tim definirat će ključne poruke prema ciljanim javnostima vodeći se načelom potpunog i istinskog informiranja.

Prijenos informacija

Kriznim komunikacijskim planom utvrđuju se i procedure prijenosa informacija.Ona predviđa obavezu sastavnica Škola da adekvatno i po proceduri reagiraju na događaj, te zatim žurno reagiraju na događaj, te zatim žurno informiraju
Ured za odnose s javnošću u Školi o svim uzrocima i vrstama kriza,a Ured će dalje po proceduri izvijestiti voditelja i zamjenika Kriznog komunikacijskog tima,te upravu Škole.

Plan testiranja

Jednom kad se postavi krizni plan potrebno je nekoliko puta,u različitim vremenskim intervalima,nenajavljeno simulirati kriznu situaciju.Simulacija će dati odgovor kako se osoblje ponaša u odnosu na krizu i krizni plan.Prigoda je da se otklone svi mogući nedostaci.
Ovaj plan će se ažurirati i testirati najmanje jedanput godišnje.Odgovornost za ažuriranje kriznog komunikacijskog plana ima Ured za odnose s javnošću

Post krizno razdoblje

Nakon svake krizne situacije Krizni komunikacijski tim analizirat će krizu,posljedice kao i način komunikacije u krizi.Analiza i iskustvo tijekom krize arhivirat će se kao dodatak Kriznog komunikacijskog plana.Krizni komunikacijski plan će se vremenom dopunjavati i prilagođavati na temelju novih spoznaja.

DODATAK ZA DOM: Krizni komunikacijski plan !

ČUVANJE ZDRAVOG DUHA I IMUNITETA U DOBA PANDEMIJE GRIPE

Pandemija COVID-a 19 ne ugrožava samo fizičko zdravlje, pa i živote ljudi, nego i njihovo (naše) duševno i emocionalno zdravlja-blagostanje… Razlikuje se i odnos ljudi prema bolesti i smrti kojim se je pionirski bavila liječnica dr. Elisabeth Kübler-Ross.
Ugrožavanje, pak, duševnog zdravlja - čiji su simptomi različite tjeskobe, strahovi, fobije, stresovi, paranoje, histerije i drugi lakši i teži duševni poremećaji – ima negativni učinak na IMUNOLOŠKI SUSTAV koji ima jednu od odlučujućih uloga u nošenju ljudi i zajednice s COVID-om 19.

U situaciji kad ne postoji cjepivo i učinkoviti lijekovi protiv COVID-a i respiratornih problema koje stvara, briga svakog pojedinca o vlastitom duševnom zdravlju ima vrlo važnu ulogu u prevenciji i liječenju bolesti.

Brojne opravdane javno-zdravstvene mjere koje osmišljava naš Nacionalni stožer civilne zaštite – zabrana javnog okupljanja, putovanja, zatvaranje granica, „društveno distanciranje“ (preporuka da se izbjegava prijevoz taksijima i javnim prometom, kao i preporuka da se ljudi ne rukuju, grle i ljube, već da jedan od drugog stoje na udaljenosti od 1.5 ili 2.0 metra), promjena uobičajenih religijskih obreda i navika, zatvaranje škola i fakulteta, otkazivanje sportskih natjecanja i zabavnih zbivanja, kao i samoizoliranje i upućivanje ljudi u višetjedne karantene – latentno ugrožavaju duševno blagostanje ljudi, a time i njihovu otpornost (imunitet) na „udomljavanje“ korona virusa.

Ljudi, kao što je dobro poznato, različito reagiraju na najteže oblike stresa (to nam je svima poznato, posebice najvećim žrtvama rata i ratnicima), a razlikuju se bitno i po tome kako se mogu nositi sa samoćom, samoizolacijom, karantenskim životom, hospitalizacijom. Da ne spominjem to da se različito nose i s bolestima, patnjom i eventualnom smrću najbližih i najdražih.

Razlikuje se i odnos ljudi prema bolesti i smrti kojim se je pionirski bavila liječnica dr. Elisabeth Kübler-Ross. Odnos čovjeka prema spoznaji o smrtnonosnoj bolesti, a zatim i smrti, ona je svela na pet stadija: negiranje, ljutnja (bijes), pregovaranje, tugovanje (malodušnost, depresija) i prihvaćanje (pomirenje i priprema za smrt).

Kako je spoznaja o najugroženijim skupinama ljudi od zaraze COVID-19 već dospjela do najvećeg broja ljudi, logično je pretpostaviti da su najviše stresu, tjeskobi i strahu (od bolesti i smrti) izložene tri skupine stanovništva:

• Prvo, stari ljudi – stariji od 60, 70 i 80 godina.
• Drugo, bolesnici narušenog zdravlja i imuniteta, posebice teški kronični bolesnici.
• Treće, liječnici, sestre i drugo medicinsko i paramedicinsko osoblje koje brine o bolesnicima i pokušava ih izliječiti.

Čuvanje i eventualno poboljšanje imuniteta u uvjetima smo svi na neki način osuđeni na boravak u stanu i kući (u velikoj su prednosti oni koji žive u kućama), samoizolaciju i izolaciju (karantenu), moguće je stvoriti brigom za tijelo (po logici latinske sentencije Mens sana in corpore sano - Zdrav duh u zdravom tijelu), ali i brigom za duševno zdravlje.

Čuvanje zdravog duha, zdravog tijela i nasušno potrebnog IMUNITETA moguće je ostvariti na različite načine.

Od nepreglednog mnoštva savjeta koji kruže bespućima virtualne (Internet) zbilje (ako oguglate riječ "coronavirus" vrijedni će vam Google u djeličku sekunde pokazati da se taj pojam nalazi u 3.5 milijarde dokumenta, dok za Svevišnjega ima 3.0 milijarde, a za ime i prezime Isusa Krista skromih 0.6 milijardi dokumenta) izdvojiti ću neke preporuke koje mi se čine korisnim:

1. Prakticirajte informacijsku dijetu: ne visite cijele dane i noći na Internetu čitajući stalno o korona virusu i pandemiji COVID-a 19; izaberete dvije-tri mrežne stranice za koje mislite da sadrže istinite i korisne obavijesti i savjete.
2. Brinite o vlastitom fizičkom zdravlju: vježbajte ili plešite; molite (ako ste vjernik) ili meditirajte; jedite zdravu hranu; ako možete redovito išetajte, trčite i bavite se nekom sportskom aktivnošću; ne jedite ništa poslije 19 sati kako biste mogli utoniti u san i dugo/dobro spavati; čitajte ono što vas zanima i veseli; slušajte omiljenu glazbu.
3. Ne gledajte više od pet sati televizijskog programa dnevno i „oslobođeno“ vrijeme utrošite na druženje s članovima obitelji;
4. Nemojte postati zarobljenikom mita kako COVID-19 znači početak kraja svijeta; epidemije i pandemije, kao i druge prirodne i društvene kataklizme i katastrofe prolaze.
5. Mislite pozitivno, uz svijest da je izlječenje od svake, pa i najteže bolesti, vaša osobna odluka, u kojoj vam medicina i medicinsko osoblje mogu pomoći; uz uvjet da ne izgubite potrebu i volju za životom i zdravljem.
6. Vodite računa o tome da su ljudski osjećaju, kao i virusne bolesti i epidemije, ZARAZNI i da vam jalove rasprave na društvenim mrežama s ljudima koji u sebi nose nihilistički i destruktivni „gen“ oduzima vrijeme i pozitivno raspoloženje.
7. Nositelje „virusa“ negativnog raspoloženja, destrukcije i nihilizma u doba CORON-e najpametnije je defrendirati.