Tisuću zašto, tisuću zato: Gde je nastala prva škola i kada?

Naravno da u početku ništa nije bilo kao danas, jer su se upravo usmenim putem sve nove informacije prenosile, budući da je poznat podatak da su tek 3100. godine prije Krista počeli da se javljaju pisani sadržaji.

Zanimljivo je napomenuti da su u to doba preteče današnjih škola postojale isključivo pri vjerskim objektima, a da je uglavnom naglasak bio stavljan na učenje tadašnjeg pisma i proučavanje religije.

Prema dostupnim podacima, na području Kine su oko 2000. godina prije nove ere postojale prvobitne škole, a 500 godina nakon toga su na području Indije one počele da se razvijaju.

U doba kada su nastali čuveni epovi “Ilijada” i “Odiseja”, u Staroj Grčkoj su počeli tamošnji stanovnici da se na jedini dostupan način obrazuju. Interesantno je reći da su samo slobodni građani Stare Grčke mogli da se obrazuju, a oko 400. godine prije nove ere čuveni starogrčki filozof Sokrat počinje gradskim trgovima da prenosi svoje znanje zainteresiranim. Otprilike u to doba se pojavljuju i takozvani sofisti na području Stare Grčke, dok je zabilježeno da su starogrčki filozofi Aristotel i Platon u razdoblju između 387. i 355. godine prije naše ere na području tadašnje Atine osnovali prvu školu. Dobro je poznato da je takozvana “Akademija” službeno prva škola u prijestolnici današnjeg Grčke, koju je osnovao filozof Platon.

Kako je stotinu godina nakon pojave kršćanstva nastao papir na području Kine, to je doprinijelo da u kasnijem razdoblju određeni tekstovi mogu da budu i zapisani. A sve to je vremenom dovelo do značajnog pomaka u obrazovanju, ali se mora imati u vidu činjenica da je to bilo dostupno prvo pripadnicima najviših staleža, a zatim i primarno muškarcima, dok je obrazovanje žena počelo tek kasnije.

Interesantna je priča, koja nema baš sigurne povijesne korijene, a vezana je za nastanak termina škola i uopće za početak takve vrste obrazovanja. Naime, izvjesni gospodin koji je nosio prezime School je bio prinuđen da neprekidno radi, kako bi svoju brojnu obitelj izdržavao. Upravo iz tog razloga se kod njega rodila ideja da zaduži najstariju kćer da brine o mlađima, ali u smislu da ih uči sve što zna i to u jednoj prostoriji kuće. Budući da se to pročulo, mnogi susjedi spomenutog gospodina su prvo svoju djecu dovodile kod njegove kćeri, a kasnije su to isto počele da primjenjuju i u vlastitim domovima. Prema ovoj nepotvrđenoj priči, upravo je prezime ovog čoveka poslužilo za nastanak spomenutog termina.

Iako je sve to samo priča, moramo priznati da zvuči zanimljivo.

Na samom kraju 18–og stoljeća, odnosno 1799. godine je Džoan Pestaloci, inače Švicarac, osnovao prvu takozvanu modernu osnovnu školu.

Prvo službeni vrtić osnova je Fridrih Francuski 1837. godine, a zanimljivo bi bilo spomenuti da su na području Ujedinjenog Kraljevstva još u 13–om stoljeću osnovana sveučilišta Oxford i Cambridge.

Sve do 17 – og stoljeća su obrazovanje mogli da steknu samo muškarci i to točno definiranog društvenog staleža, a od tada oni na određeni način podučavaju i žene.

Tek u tijeku 18-og stoljeća su službeno počele da se osnivaju prve osnovne škole, koje su mogle da pohađaju i devojčice, ali se mora priznati da tek poslije Prve industrijske revolucije možemo govoriti o pravom razvoju školstva, kakvo danas poznajemo.