1000 zašto, 1000 zato: Tko je izgradio prvi most?
- Napisao/la Nikit@ | IKSportal
- Objavljeno u Zanimljivosti
- Ispis
- Pošalji e-mail
S obzirom da most pomaže čovjeku da pređe preko vode, moramo se vratiti u prapovijesno vrijeme da potražimo odgovor na to pitanje.
Gdje su god živjeli ljudi, događalo se da im se na putu prepriječi neka rijeka ili potok, pa su morali nekako naći način da prijeđu na drugu obalu.
Sama priroda je, vjerojatno, sagradila prvi most za čovjeka – neko drvo slučajno je palo preko potoka i ostalo tako da leži iznad vode.
Ljudima nije bilo teško da se na to ugledaju, i svakako su takvi mostovi od drveća pravljeni i upotrebljavani veoma dugo prije nego što je nekom „prapovijesnom“ inžinjeru palo na pamet da nagomila kamenje u sredini potoka i da postavi dva oslonca od te gomile do obje obale.To je bio običan gredni most, s jednim primitivnim stubom. Odatle je trebalo učiniti samo korak pa da ljudi počmu graditi više takvih stubova u širokim i plitkim potocima i da ih povezuju osloncima ili kamenim plocama.
Ponekad su dva oslonca polagali jedn pored drugog, pa onda preko njih redali uzduzno daske i tako pravili drveni most veoma sličan onima koji se i danas grade po selima.
Jači mostovi leže danas na željeznim ili ćelicnim nosačima, a najsigurniji su oni koji imaju željeznu konstrukciju. Rasponi kod grednog mosta ne smiju biti veliki, ali ako može da se postavi potreban broj stupova, dužina samog mosta je neograničena. Takvi su mnogo željezni vijadukti.
Svaki most ima dva glavna dijela – gornju strukturu, ili rasponsku konstrukciju, i donju strukturu, ili stupove i temelje na kojima most počiva. Temelji mosta moraju biti čvrsti, jer se most može srušiti u slućaju da se oni slegnu ili da ih odnese voda.
Danas inžinjeri, da bi postavili temelje, idu u dubinu sve do stjenovite podloge, a to često znači da se mora vrlo duboko kopati.
Za most iznad rijeke Mississippi u St. Louisu, na primjer, moralo je da se kopa 45 metara, a za most između San Francisca i Ouklenda cak i 75 metara u dubinu.
