Što uče djeca u BiH...

Istaknuto je to danas tokom razgovora o projektu "Rodno uvjetovano nasilje - Pogled iz drugog ugla: Nasilje u vezama mladih" koji implementira Fondacija CURE, a ova Inicijativa dio je tog projekta.

Analizirane su četiri čitanke u srednjim školama, povijest, filozofija i sociologija te se uvidjelo da udžbenici sadrže veliki broj stereotipa, predrasuda, diskriminacije, a problematičan je način predstavljanja žene, ali i nekih definicija.

 Žene su u većini slučajeva predstavljene kao majke, domaćice, kuharice, dok su muškarci znanstvenici, fizičari, matematičari, piloti ili astronauti. Stoga smo željeli uraditi neki balans i poboljšati sliku žena u udžbenicima - kazala je danas Denija Hidić iz Fondacije CURE, prenosi Fena.

Nakon provedene analize udžbenika upućen je dopis i Agenciji za ravnopravnost spolova BiH kada je ukazano na diskriminatorske definicije i stereotipna predstavljanja žena koja nisu u skladu ni s Ustavom BiH niti Zakonom o ravnopravnosti spolova, ali ni s međunarodnim konvencijama čiji je BiH potpisnik.

Od Fondacije CURE je zatraženo da izuzmu određene rečenice iz udžbenika te navedu kako bi one trebale biti u udžbenicima, zbog čega su provoditeljice projekta konzultirale stručnjake te ponudila točna i naučno utemeljena definicija.

Kako Hidić pojašnjava, jedan od najproblematičnijih je udžbenik sociologije koji je prepisan iz Hrvatske, a kao jedan od pitanja koje je potrebno riješiti je i činjenica da se u cjelokupnom bh. obrazovnom sustavu ne prepoznaju jednoroditeljske obitelji.

Projekt "Rodno uvjetovano nasilje - Pogled iz drugog ugla: Nasilje u vezama mladih" utemeljen je na stručnostima Fondacije CURE o pitanju rada s institucijama i zagovaranju za promjene politika, i fokusiran je na rad s mladim ženama te rad s javnošću i institucijama.
Iz tog projekta nastala je ideja za neformalnom Inicijativom koja okuplja organizacije civilnog društva, druge mreže i inicijative civilnog društva, međunarodne organizacije, neformalne grupe, teoretičare, akademske stručnjake, političare te predstavnike institucija za obrazovanje i školstvo kojima je u interesu inkluzivno obrazovanje bez diskriminacije.

Cilj je raditi na poboljšanju i reviziji obrazovanja u cilju promoviranja rodne i spolne ravnopravnosti, izmjeni diskriminatornog sadržaja i sadržaja koji u sebi sadrži materijal za kreiranje predrasuda, te kreiranju inkluzivnog sadržaja o svim marginaliziranim grupama u bh. društvu.

Dugoročni plan je iniciranje procesa uspostave referentnog tijela koje će kreirati pravilnik kojim će se služiti obrazovne institucije prilikom izbora plana i programa u školama, i prilikom kreiranja školskih udžbenika.