Upoznajte Dominikance - crkveni red koji je dao više od 260 sluga božjih, blaženika i svetaca

Unatoč tome, kao malo koji svetac ostavio je svojim propovijedima tako duboki trag na ljude koje je susretao duž njegovih dugih putovanja s ciljem obraćanja ljudi na katoličanstvo, i to u vrijeme kada u Europi vjera nije na zavidnoj razini. Malo po malo dolazi na zamisao osnivanja prosjačkog reda radi propovijedanja i spašavanja duša.

Tako je započeo s djelovanjem Red braće propovjednika, kao i ovotjedna emisija „Pozvani i poslani“, posvećena upravo braći dominikancima, koje su gostovanjem u studiju HKR-a na poziv urednika i voditelja fra Siniše Pucića pobliže predstavili fr. Domagoj Augustin Polanščak, učitelj studenata i promicatelj zvanja te ujedno definitor Hrvatske dominikanske provincije Navještenja Blažene Djevice Marije, zatim fr. Mislav Peček, dominikanski student te Ana Buljat, provincijska tajnica.

„Osnovne postavke našeg Reda su ljubav prema Blaženoj Djevici Mariji, zaštitnici Reda, kojoj polažemo zavjet posluha i nosimo krunicu, a čiju smo pobožnost proširili na cijeli svijet; te ljubav prema istini, s obzirom da se od samih početaka u našem Redu nametnula potreba obrazovanja i studija, kao reakcija na krivovjerje“, istaknuo je fr. Domagoj, o čemu najbolje govori dominikansko geslo “Laudare, Benedicere, Praedicare” (Hvaliti, blagoslivljati i propovijedati).

Dodao je kako je duhovna i intelektualna snaga dominikanaca vidljiva u činjenici da je Red u osam stoljeća dugoj povijesti Crkvi dao više od 260 blaženika, svetaca i slugu Božjih, kao nijedan drugi, od kojih valja izdvojiti: skolastičke filozofe Alberta Velikog i Tomu Akvinskog, mistike Meister Eckharta i Ivana Taulera, crkvenu naučiteljicu Katarinu Sijensku, slikara fra Angelica, crkvenog reformatora Girolama Savonarolu, a od Hrvata valja istaknuti biskupa Augustina Kažotića i Ozanu Kotorsku.

Na hrvatske prostore dominikanci dolaze već u prvoj polovici 13. stoljeća, još za života svoga osnivača, te nakon prvog samostana u Dubrovniku 1225. polako niču samostani u kontinentalnom dijelu i duž Jadrana. Danas Hrvatska dominikanska provincija Navještenja BDM posjeduje trinaest samostana s 80-ak braće. U svijetu danas ima oko 5.700 dominikanaca, čija zvanja u Latinskoj Americi, Aziji i Africi rastu, dok u Europi i Sjevernoj Americi su u opadanju.

Prva u nizu pripremnih teza na nedavnoj Općoj skupštini Reda glasi: „snaga provincije nije prvenstveno u njezinoj slavnoj prošlosti, broju njezinih članova, veličini njezina teritorija ili čak u njezinom apostolskom angažmanu, već u svjedočenju bratskog zajedničkog života“. To znači da su i danas dominikanci pozvani vratiti se na izvore, odnosno svjedočiti bratski život, čime najbolje svjedoče Krista.

„Moj put vjere bio je obraćenički, poput sv. Augustina, jedan dugačak proces tijekom kojeg sam tražio istinu. Kada sam odlučio napraviti iskorak prema prihvaćanju vjere, te sam tada shvatio da Bog želi da mu se u cijelosti predam. Znao sam da me On želi u redovništvu, kako bi među braćom napredovao u svetosti te propovijedao istinu. Osobito su na mene utjecali dominikanski sveci Toma Akvinski i sv. Katarina Sijenska“, kratko je progovorio o svom pozivu fr. Mislav.

Provincijska tajnica Ana Buljat najavila je skorašnju proslavu 50. godišnjice Hrvatske katoličke misije u Hamburgu koju vode dominikanci, te dva značajna jubileja: 800. obljetnica smrti sv. Dominika 2021. godine, te isto toliko godina dominikanske prisutnosti u Hrvatskoj, prigodom čega će biti upriličeni različiti događaji i predstavljene publikacije.