Udruga izumitelja Herpatent ponovno uspješna

Branko Ćiro Milićević na nedavnoj 21. izložbi inovacija, koja je održana u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu sredinom listopada, osvojio je zlatnu medalju za tihi usisavač, a srebrnu za univerzalnu utovaračku korpu.

Članovi Hercegovačkog patenta vraćaju se i s pet certifikata koji potvrđuju vrijednost predstavljene inovacije, koji su dodijeljeni Ivanu Milićeviću za dealkoholizator vina, Branku za kamp-prikolicu promjenjive visine i teleskopska vrtna hidraulična kliješta, Nikoli Mariću za višenamjensku vrećicu i Zoranu Kutli za “napravu za čeljusti kliješta protiv raširivanja čeljusti”.

Bila je to 21. Međunarodna izložba inovacija ARCA na kojoj je izloženo više od 200 inovacija i novih tehnologija koje su rezultat rada inovatora pojedinaca, istraživačkih timova iz privatnog i javnog sektora, akademske zajednice i znanstvenih ustanova te uspješnih inovativnih i tek utemeljenih tvrtki iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Republike Sjeverne Makedonije, Moldavije, Češke, Belgije, Njemačke, Turske, Kine, Irana, Poljske, Srbije, Slovenije.

Na njoj su se predstavili i Posušani Branko i Ivan Milićević, kao i Udruga izumitelja “Hercegovački patent” sa sjedištem u Posušju te su u jakoj konkurenciji osvojili nekoliko nagrada i priznanja. Bio je to povod za razgovor s Brankom Milićevićem, predsjednikom Udruge izumitelja “Herpatent”.

Predstavite nam malo Udrugu “Hercegovački patenti” (Herpatent), gdje se nalazi, koliko članova ima, gdje ste sve nastupali, osvajali priznanja i medalje…

– Naša udruga “Herpatent” udruga je hercegovačkih izumitelja utemeljena i registrirana u Zapadnohercegovačkoj županiji prije petnaest godina (u veljači 2008. god.) sa sjedištem u Posušju. Najvažniji statutarni ciljevi udruge su promocija i razvoj izumiteljstva općenito, a posebno razvoj i predstavljanje konkretnih inovacija, kao samostalnih jedinstvenih inovativnih proizvoda iz područja strojarstva i elektrotehnike koji su primjenjivi na domaćem i inozemnom tržištu. Imamo tridesetak članova različitih strukovnih i profesionalnih profila i nisu svi aktivni izumitelji.

Članovi naše Udruge su sa svojim inovacijama nastupali na mnogim domaćim i najprestižnijim međunarodnim izložbama inovacija, počevši od Mostara, Zagreba, Ženeve, Pariza, Moskve, Krakova, Kuvajta itd. i osvojili mnoga priznanja i medalje. Posljednji nastup bio nam je u Zagrebu na ARCI te želimo zahvaliti Općini Posušje, bez čije podrške Udruga ne bi mogla nastupati jer se financiramo od donatorskih sredstava.

Udruga je također realizirala niz projekata iz oblasti promocije inovatorstva u BiH i tehničke kulture. Jedan od budućih ciljeva rada Udruge je, što prije, to bolje, ali ne ovisi o nama, da se formira inovacijski centar u kojem bismo imali normalne uvjete za rad, istraživanje, eksperimentiranje i razvoj novih inovacija, značajno boljih od dosadašnjih radova, koji su odlične inovacije. To nemamo u Hercegovini.

To je potrebno za iskorak lokalnog i regionalnog gospodarstva na višu razinu od postojeće i ostanak mladih. To su sve uobičajene “tekuće” aktivnosti, a glavni cilj je kreirati i gospodarstvu ponuditi velike inovacije, velikog klasterskog i kooperantskog potencijala za proizvodnu realizaciju koje mogu generirati širi i dublji gospodarski rast i razvoj. Na tome se intenzivno radi i ekskluzivno za vas informacija: vrlo su ohrabrujući sadašnji rezultati, a riječ je o novoj vrsti elektromotora koji sam izumio, s više prednosti u odnosu na sadašnje stanje tehnike u oblasti elektromotora.

Sad ste u Zagrebu osvojili zlatnu medalju za tihi usisavač. Hoćete li objasniti malo tu inovaciju?

– Poznato je da postojeći usisivači prašine u radu stvaraju značajnu buku. Buka je tehničko-funkcionalni problem. Ova inovacija riješila je taj problem tako što je pogonski elektromotor izmješten iz radijusa rada usisnog propelera usisivača i tako se omogućilo da uz značajno manji broj okretaja elektromotora imamo isti ili veći usisni protok zraka. Drugi, još važniji razvojni iskorak je što je u okviru ove inovacije osmišljena nova konstrukcija radnog propelera koji može podnijeti jako veliki broj okretaja i jako velika radna opterećenja.

Ta dodatna inovacija je u postavljanju ležajnog oslonca na vanjske rubove lopatica radnog propelera. To se može iskoristiti za teretne usisavače sipkih materijala (pijesak, žitarice, zrnati materijal, fluidi) ili usisne cjevaste transportere. Također, ova nova konstrukcija radnog propelera može se iskoristiti za teretne dronove, za lebdjelice, za “leteće automobile” itd. Zbog višestruke mogućnosti primjene u različitim granama industrije i za različite transportne svrhe, ova inovacija je dobila zlatnu medalju. Ovaj novi radni propeler inženjerska će struka još proučavati i nalaziti mu nove primjene i, što je jako važno, nije problem proizvesti i primijeniti ga u različitim strojevima i konstrukcijama u budućnosti.

A univerzalna utovarivačka korpa? – Poznato je da su jedna od najopterećenijih vrsta građevinskih strojeva utovarivači, “kašike”. Zašto? Zato što je potrebna velika gurajuća sila da se utovarivačka korpa zarine u materijal koji se zahvaća, zatim podiže i utovaruje u kamion. Ova inovacija je riješila taj problem tako da se utovarivač samo potpuno primakne materijalu (zemlja, kamenje, pijesak, itd.) i svojom samonagrtnom rukom (navlači materijal) napuni utovarivačku korpu i tako uopće nema potrebe za guranjem korpe u hrpu materijala. Štedi se gorivo, štede se gume, olakšava rad stroju općenito, dulji je vijek trajanja motora itd.

Što za vas znače te medalje?

– Medalje su se osvajale, medalja ima i medalje će se osvajati. To je sporedna stvar u izumiteljstvu. Naravno da je lijepo i ugodno osvojiti medalju kao i u sportu, u nogometu itd. Pobjeda je lijepa i ugodna, svojevrsno je priznanje za rad, za uspjeh itd. Ali to ne smije biti cilj. Cilj je da se na temelju proizvodne realizacije inovacija otvaraju nova radna mjesta, postiže dobar profit za tvrtke koje će proizvoditi inovacije. Sav razvijeni svijet oduvijek je počivao na različitim inovacijama. Čovjek je od Boga dobio dar razuma i kreativnosti i ta kreativnost se očituje u naprecima koji se postižu i izražavaju kroz dobre inovacije. Nisu uvijek sve i svačije inovacije odlične. Samo 5% inovacija u svijetu doživi proizvodnu realizaciju i stigne na tržište.

Koliko su svi ti izumi primjenjivi u svakodnevnom životu – u gospodarstvu, u običnom životu – kućanstvima?

– Dobro pitanje. Ako inovacija nije korisna u svojoj funkcionalnoj namjeni, onda ona nije dobra. Njezina primjenjivost za potrebu čovjeka je njezina potvrda, njezina najsjajnija medalja. Mi se trudimo, mislim da smo to i postigli, da svaka inovacija bude samostalan, funkcionalan, dobar, konkurentan proizvod za domaće i inozemno tržište. Prošle godine smo kao udruga napravili zbirku hercegovačkih inovacija, tridesetak radova. Od njih trideset, mislim da ih gotovo dvadeset zaslužuje naslov odličnih, primjenjivih, korisnih proizvoda koji bi se mogli proizvoditi u Hercegovini, BiH ili Hrvatskoj te plasirati na bilo koje tržište u svijetu. A plus – ono što je još u fazi razvoja i nije izišlo na svjetlo dana. To će biti na ponos ne samo Hercegovine.

Koliko je Udruga “Hercegovački patent” prihvaćena u javnosti? Je li jasno ljudima o čemu se tu radi?

– Udruga nema potrebu ni za čijim pljeskom. Za Udrugu govore njezini dosadašnji uspjesi na izumiteljskom polju. Udruga je otvorena i raspoložena za kreativnu i projektnu suradnju sa svim ostalim udrugama inovatora u BiH, Hrvatskoj, Srbiji itd. Tehnika i tehnologija, kao i kapital, ne poznaju granice. Šteta je što oni koji svojim odlukama u institucijama u BiH, u županijama, mogu značajno pridonijeti razvoju gospodarstva općenito, nisu više pozornosti usmjerili na potencijal inovacija za razvoj gospodarstva.

Udruga je otvorena za suradnju i njima i gospodarstvenicima, kao i investitorima za proizvodnju inovacija. Nije do inovacija. Ne može nitko tražiti od inovatora i inovacije i investicijski kapital, zar ne? Kada svatko dadne ono što može dati u funkciju razvoja i novih zapošljavanja, tada će se moći krenuti dalje. Inovatori neka kreiraju i ponude dobre inovacije, gospodarstvenici neka ponude svoj kapital – sebi za svoju proizvodnju i svoju zaradu na inovacijama, institucije neka dadnu podršku razvoju inovacija do prototipa i to je onda zaokružen i uvezan lanac uspjeha. Naš je moto: neka u inozemstvo iz BiH, iz Hercegovine i Hrvatske u svijet odlaze novi inovativni proizvodi koje je naše gospodarstvo proizvelo, a ne mladi ljudi. Neka bude izvoz proizvoda, a ne mladih ljudi potrebnih radnog mjesta.

Je li neki patent realiziran, proizvodi li se negdje i je li našao širu primjenu?

– Također dobro pitanje o koje se najčešće mnogi spotaknu. Evo kratkog primjera iz prve ruke. Imam svojih, uzet ću kao primjer, drugi kažu, 15 odličnih inovacija. Za svaku od tih 15 inovacija (ili 15 inovativnih proizvoda) mogao bi se izgraditi jedan proizvodni pogon za proizvodnu realizaciju. Otkuda meni investicijski kapital za 15 tvornica? Nezaposlen, bez ikakvih ozbiljnih mjesečnih prihoda da uložim u proizvodnju? Neodrživa matematika. Neka oni koji imaju vlastiti kapital sami sebi i narodu odgovore na ovo vaše izvrsno pitanje. Evo, javno izjavljujem, spreman sam darovati svojih deset odličnih inovacija bez ikakve nadoknade ako će ih netko proizvoditi u Hercegovini, BiH ili Hrvatskoj. Abeceda ekonomske logike je da ne možete izgubiti ako imate proizvod na tržištu koji nitko drugi nema. Bez konkurencije imate svoj proizvod! Zaista vam je odlično pitanje: zašto današnji kapitalisti, gospodarstvenici, ne žele dobro zarađivati na proizvodnji inovacija?

Kakvi su vam budući planovi?

– Kreirati nove, još bolje inovativne proizvode i biti, kao i do sada, otvoreni za partnersku suradnju, bilo gospodarstvenicima kao pojedincima bilo institucijama, kako bi iz Hercegovine odlazili u svijet proizvodi, a ne mladi ljudi i mlade obitelji. Ako bude sreće i podrške od institucija, pa doći do realizacije inovacijskog centra u Posušju. Doći do sredstava i na svjetlo dana pokazati novi elektromotor (dobit će ga onaj tko prije pruži ruku suradnje) te, naravno, pobjeđivati na izložbama inovacija u fazi odmaranja od aktivnog rada. Vjerujem da pred Bogom nećemo biti kritizirani i biti pozvani na odgovornost zbog onih koji danas nemaju posao i koji su tužni bez optimistične perspektive u svom pogledu u budućnost. Nije im do inovatora i Udruge “Herpatent”.