Meteorološki instituti donijeli su dugoročne prognoze, čeka li nas bijeli Božić?

Iako vremena nisu najbolja za priželjkivati snijeg s obzirom na cijenu energenata i mogućnost nekih još težih situacija, ipak mu se mnogi i dalje raduju i detaljno se prate vremenske prognoze.

Fenomen "La nina"

Direktor Službe za klimatske promjene Copernicus pri Europskom centru za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) Carlo Buontempo za Politicio je dao veliki intervju u kojem tvrdi da će hladni val Europu zahvatiti prije Božića, ali naglašava i da bismo više pozornosti trebali posvetiti razornim olujama i povećanoj količini oborina. Očekuje nas umjerenija zima s mnogo oborina, navodi se. Važan čimbenik koji diktira zimsku prognozu još se nije formirao, a riječ je o polarnom vrtlogu, velikom području niskog tlaka zraka u kojem vjetar velike brzine kruži nad Arktikom. A dok čekamo formiranje tog vrtloga, ekipa portala Večernjeg lista BiH kontaktirala je neovisnog meteorologa Zorana Zadru i pitali što on kaže. - Ove godine treći put zaredom imamo globalni fenomen nazvan "La nina", koji djeluje na vremenske prilike u velikom dijelu planeta. U bliskoj i dalekoj prošlosti imali smo sličnih repriza ovakvih scenarija. Iako mnogo čimbenika odlučuje kakvo će biti određeno godišnje doba u našem dijelu Europe, godine sa sličnim fenomenima "La nina" tijekom prošlosti su nam u čestim situacijama donosile duga, vruća, sušna ljeta, sušnije jeseni (uglavnom prvi dio, drugi dio vlažniji) i temperaturno normalne zime. Neke od analiziranih zima pri ovakvim fenomenima bile su hladne, a manji broj bio je topliji od prosjeka (iako se ni ovo ne smije ignorirati). Zanimljivo je spomenuti i to da su La nina zime u bliskoj i dalekoj prošlosti česte hladne prodore imale na sjeveroistoku, istoku, jugoistoku i jugu Europe - ističe za portal Večernjeg lista Zadro, što je na tragu ovog što je Buontempo iz ECMWF-a govorio. Podsjetio je Zadro i na ranije godine sa spomenutim fenomenom. - Sjetimo se posljednjih godina, kad naš dio Europe i nije bio toliko pogođen hladnoćama i snijegom, ali su zemlje oko Crnog mora, sjeveroistok Europe, čak i Bliski istok bili najviše pogođeni hladnoćama i snježnim nevremenom. Dakle, u suštini su često, geografski gledano, pri ovakvom fenomenu bili hladnoćama i snijegom pogađani navedeni dijelovi Europe, ali ne svugdje jednako. Sjetimo se ljeta 2021., velikih požara i vrućina nad većim dijelom Grčke i Turske, bilo je to jedno od toplijih ljeta općenito kod njih, da bi zima 2021./2022. bila jedna od hladnijih i snježnijih. Ove godine jako vruće ljeto pogodilo je veliki dio jugozapadne, zapadne, dio srednje, južne i zapadni dio jugoistočne Europe, požari su harali regijom, a o suši da ne govorimo. Prema trenutačnim dugoročnim prognozama za ove dijelove Europe, za očekivati je normalniju i vlažniju zimu, uključujući i našu regiju.

Pučka meteorologija

Opcija hladnije zime nije isključena, iako je izglednija ona normalne zime. Također bi u našem dijelu Europe trebalo biti više oborina (kiša i snijeg). Zbog toplijeg Sredozemlja koje je puno energije, oborinski ekstremi su mogući (snježni i kišni) na tom području, ovisno, naravno, o nastanku i kretanju razvijenih ciklona. Iako su promjene u dugoročnim prognozama moguće, za očekivati je snježniju zimu u odnosu na prošlu, ni jakih mrazova ne bi trebalo nedostajati - poručuje Zadro. Bliži li nam se kraj miholjskog ljeta, doznat ćemo uskoro..., a dugoročno, namirite zalihe energenata za grijanje. Zlu ne trebalo.