Baštinska vrela hrvatskoga naroda u BiH

Dolinom rijeke Bosne

Evo samo kratkih natuknica o pojedinim mjestima koja ljubomorno čuvaju svoje hrvatske korijene i svoju hrvatsku baštinu. Ako krenemo sa sjevera, jedno od prvih mjesta koje možete posjetiti su Orašje i Tolisa. Za franjevački samostan u Tolisi možemo kazati da je danas duhovno središte Hrvata Bosanske Posavine. Nacionalni je spomenik kulture pod čijim krovom niče i muzej ''Vrata Bosne''. Ovaj muzej ima iznimnu ulogu osobito kada se zna da je Franjevački samostan na Plehanu kraj Dervente, koji je čuvao iznimno povijesno blago, do temelja srušen i uništen 1992. godine od strane srpskih snaga.

Spuštajući se prema Modriči naići ćete na selo Garevac. U njemu je ''Burića štala'', tužni podsjetnik na tragičnu sudbinu Hrvata toga kraja na kraju II. svjetskog rata. Taj neugledni objekt preživio je čak i prošli rat, a njemu su komunisti i partizani krajem svibnja 1945. godine zatočili preko 500 Hrvata koje su potom zvjerski pogubili.

Putujući prema izvoru rijeke Bosne prolazi se i kroz Maglaj. U Maglaju je svetište sv. Leopolda Bogdana Mandića i u njemu se čuva najveća relikvija izvan Padove tog hrvatskog svetca. Iz Žepča ste za tili čas u Komušini, na brdu Kondžilo, najvećem marijanskom svetištu Vrhbosanske nadbiskupije u kojem se još iz vremena turske vlasti čuva najvrednija slika za katolike u BiH - čudotvorna slika Gospe Kondžilske. U pisanim se tragovima prvi put spominje 1779. godine. Komušanski kraj svake godine oživi u ljetnim mjesecima, osobito uz blagdan Velike Gospe, kada se na proštenju okuplja i do dvadesetak tisuća vjernika.

Ako slijedite Bosninu pritoku Lašvu, eto vas u Travniku, a tu uz zgradu nekadašnje čuvene isusovačke Travničke gimnazije, svakako vrijedi posjetiti i rodnu kuću nobelovca Ive Andrića. U samom središtu grada je i snažni izvor Plave vode. Ako volite prirodu morate se uspeti i na visoravan planine Vlašić koja se nalazi na skoro 2000 metara i uživati na toj prelijepoj ''nebeskoj terasi''.

Nastavljajući put uz rijeku Bosnu istočno od Kaknja stižete do povijesnog srca Bosne. Kada dođete do Franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci dočekat će vas natpis – ''Naše stolno misto''. Samostan je utemeljen početkom XIV. stoljeća. I samo ime tog mjesta nas podsjeća da je to bio ljetnikovac bosanskih kraljeva. Samostan čuva iznimno vrijednu pisanu baštinu. Nedaleko je i tvrdi grad Bobovac, nekadašnja prijestolnica bosanskih kraljeva. Ako imate koji sat vremena vrijedi posjetiti i jednu od najviših župa u BiH, na oko 1000 metra n.v. - Borovicu i vidjeti neopisivo lijepe planine i visoravni.

Nastavljajući put dalje, svakako je preporuka da posjetite franjevačke samostane u Kreševu i Fojnici koji svoje korijenje također pružaju do XIV. stoljeća. Uz Kraljevu Sutjesku, tu se čuva prevrijedan dio prošlosti hrvatskoga naroda u BiH. Kreševski samostan sv. Katarine u svom sastavu ima vrijednu muzejsku i knjižnu zbirku. Isto se može kazati i za zbirku fojničkog samostana Duha Svetoga. Tu je pohranjena i ''ahdnamu'', povelja kojom je sultan Mehmed II. bosanskim franjevcima zajamčio sigurnost i omogućio slobodno djelovanje.

U Sarajevu su ponikli ili barem dio života proveli brojni hrvatski intelektualci i umjetnici, puno toga su i hrvatske ruke utkale i u sadašnji izgled toga grada. Danas je nezaobilazna točka svakog posjeta glavnom gradu BiH - Sarajevska katedrala. Tu je vrijedna kulturna ostavština koju čuvaju i druge crkve i katoličke obrazovne ustanove u tom gradu te još nekoliko kulturnih udruga. Dio hrvatske baštine i povijesti sačuvan je u Zemaljskom muzeju koji je utemeljen 1888. godine. No, ovdje je vrijedno napomenuti da se u tom muzeju čuva i najvrijednija knjiga na tlu BiH - sarajevska Hagada (židovski rukopisni iluminirani kodeks koji potječe iz srednjovjekovne Španjolske). Smatra se jednom od najljepših knjiga te vrste, neprocjenjive vrijednosti. Ako vas put nanese u Goražde na istoku zemlje, uz obalu rijeke Drine pronaći ćete spomen ploču koja podsjeća na pobijene Drinske mučenice 1941. godine. Uskoro će tamo biti podignuta i kapela.

Niz Neretvu

Procjenjuje se da u dolini rijeka Bosne i Neretve živi oko 70% stanovništva BiH, a to je i prometno i životno bilo BiH. Putovanje nastavljamo prelijepim kanjonom zelene Neretve. Kod Jablanice je skretanje prema zapadu koje će nas odvesti prema planini Čvrsnici i Parku prirode Blidinje. Neopisivo lijepi pejsaži i priroda. Nedaleko od Blidinja je i Vran planina gdje je grob junakinje Dive Grabovčeve, a u susjedstvu je i čuveni franjevački samostan na Ramskom jezeru.

Putujući dolinom Neretve dolazimo do Mostara. Danas je to obrazovno i kulturno središte Hrvata u BiH. Mostarsko sveučilište je jedino sveučilište u BiH gdje se nastava odvija na hrvatskom jeziku. U gradu na Neretvi je i Hrvatsko narodno kazalište. Uz nezaobilazni Stari most, zadnjih godina je prava turistička atrakcija pogled na grad mostova sa 78 metara visine, s vidikovca zvonika franjevačke crkve sv. Petra i Pavla - Mostarskog zvonika mira. Ukupna visina ovog crkvenog tornja je preko 107 metara… Nedaleko je i lijepa rijeka Buna.

Od Mostara preko Čitluka vodi nas put u Međugorje. To je najpoznatije mjesto u svijetu, a koje se nalazi u BiH. Razlog tomu je međugorski fenomen, odnosno Gospina ukazanja koja prema izjavama vidjelaca traju od 1981. godine. Međugorje brojnim vjernicima donosi ozračje mira, a jezici sa svih strana svijeta koji odjekuju tim mjestom, potvrđuje koliko je taj gradić poznat u svjetskim razmjerima. Samo u prvih 20 godina (1981.-2001.) posjetilo ga je preko 20 milijuna hodočasnika i time se pozicioniralo u jedno od najvećih svjetskih molitvenih središta.

A Ljubuški? U franjevačkom samostanu svetog Ante Padovanskog na Humcu nalazi se najstariji muzej u BiH, osnovan 1884. godine. U njemu je izložena i Humačka ploča iz XII. stoljeća, najstariji očuvani spomenik pisan na hrvatskom jeziku (mješavinom glagoljice i starohrvatske ćirilice - bosančice) na području današnje BiH. U blizini toga grada je i jedinstveni prirodni fenomen koji je ''izgradila'' rijeka Trebižat prolazeći kroz krečnjačke terene i taložeći sedru - vodopad Kravica.

Nezaobilazan je i Stolac. Nekropola stećaka Radimlja nalazi se u Vidovu polju te spada u najvrijednije spomenike srednjovjekovnog razdoblja BiH. Park Prirode Hutovo blato nalazi se u jugoistočnoj Hercegovini, s lijeve strane rijeke Neretve na teritoriju općina Čapljina i Stolac. Vjetrenica je najveća i najpoznatija špilja u BiH, zaštićeni spomenik prirode i turistički ures općine Ravno. U njoj se nalazi i crtež nastao dvanaest tisuća godina prije Krista. Krase je sedam km dugi hodnici i 135 malih jezera…

Franjevački samostan na Širokom Brijegu stoljetni je rasadnik znanja, ali nas podsjeća i na strahote komunističkih zločina i ubojstvo 66 hercegovačkih franjevaca. Tu se nalazi i Likovna akademija koja je u Sastavu Mostarskog sveučilište te posjetitelji često mogu obići prigodne i tematske izložbe.

Od Livna, pa rijekom Vrbas

Tomislavgrad nas sa svojom bazilikom izgrađenom 1925. godine podsjeća na 925. godinu i krunidbu hrvatskog kralja Tomislava na Duvanjskom polju. U blizini je i novoizgrađeni Duhovni centar Karmel sv. Ilije na Buškom jezeru. U okviru samostana postoji i etnografska zbirka narodnih nošnji i nakita Hrvata iz BiH koja broji više od 120 kompleta, a pokriva sve krajeve BiH.

Franjevački muzej i galerija Gorica Livno nezaobilazna je postaja upoznavanja prošlosti Hrvata u BiH. Sastavni dio Muzeja je galerija sa stalnim postavom slika velikoga hrvatskog slikara Gabriela Jurkića. U samom podnožju planine Cincar kraj Livna možete vidjeti sad već nadaleko poznate livanjske divlje konje. Kažu da je Livno jedino mjesto na svijetu uz Mongoliju i Island, gdje možete vidjeti toliko divljih konja na samo jednom mjestu. O ljepotama Kupreške visoravni, i ljeti i zimi, ne treba previše govoriti. Ovo mjesto je već godinama omiljeno skijalište brojnim Dalmatincima.

Ako se uputite uzvodno uz Vrbas posjetit ćete još jedan kraljevski grad - Jajce. Tu su prelijepi slapovi Plive i katakombe. Najznačajniji eksponat Franjevačkog muzeja u Jajcu su zemni ostaci posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića. Osim ostataka franjevačke samostanske crkve sv. Marije, Zvonik/Toranj sv. Luke u Jajcu spada u najznačajnije spomenike kulture Hrvata u BiH te svjedoči o sjaju i moći bosanskog kraljevstva i umjetničkom dosegu jajačke klesarske škole.

Vrbas nas vodi i do Banja Luke. U tom gradu je rođen i jedno vrijeme živo bl. Ivan Merz, prvi hrvatski blaženik - laik. S njim se ponajbolje možete upoznati ako posjetite banjolučku katedralu. Pravi dragulj grada, u kojemu su Hrvati do 1991. godine bili drugi narod po brojnosti, ostaci su nekadašnje trapističke opatije koja čuva bogata i prevrijedna sjećanja na te monahe, najzaslužnije za izgradnju moderne Banja Luke. U cijelu ovu priču, ako vam se ukaže prilika, treba ubaciti i posjet katoličkim školskim centrima u Sarajevu, Zenici, Tuzli, Travniku, Žepču, Banjoj Luci i Bihaću. Isplati se i to vidjeti.

Mogli bismo izdvojiti još brojna mjesta važna za Hrvate u BiH, ali prostor je ograničen. Mnoga smo ih ovdje preskočili. A nismo spomenuli ni tolike intelektualce, znanstvenike, umjetnike i sportaše s područja BiH koji su dali nemjerljiv doprinos i samoj Hrvatskoj… Stoga, neka ovo bude tek mali vodič, ili kratki podsjetnik, onima koji bi željeli posjetiti i upoznati vrela baštine hrvatskoga naroda koji živi u BiH.