Počinje zimsko računanje vremena: U nedjelju ćemo dobiti dodatni sat vremena sna

U noći sa subote, 25. listopada, na nedjelju, 26. listopada 2025. godine, ponovno ćemo prijeći na zimsko računanje vremena. Točno u 3:00 sata ujutro, kazaljke na satovima pomaknut će se jedan sat unatrag, na 2:00 sata, čime službeno završava ljetno i započinje zimsko, odnosno standardno računanje vremena.

Iako ovaj jesenski pomak donosi "dodatni" sat sna, on također oživljava stare dileme i rasprave: zašto i dalje provodimo praksu koju je velika većina Europljana željela ukinuti?

Zimsko računanje vremena 2025 i javna rasprava

Prije nekoliko godina činilo se da su dani pomicanja sata odbrojani. Europska komisija je 2018. godine provela do tada najuspješniju javnu raspravu u povijesti Unije, u kojoj je sudjelovalo čak 4,6 milijuna građana. Rezultati su bili nedvosmisleni: čak 84 posto sudionika izjasnilo se za ukidanje ove prakse.

Potaknut voljom građana, Europski parlament je u ožujku 2019. godine velikom većinom izglasao prijedlog da se sezonsko pomicanje sata ukine do 2021. godine. Međutim, entuzijazam je ubrzo splasnuo. Konačna odluka zapela je u Vijeću EU, gdje se države članice jednostavno nisu mogle dogovoriti oko ključnog pitanja: hoćemo li trajno ostati na ljetnom ili zimskom računanju vremena? Nedostatak konsenzusa, dodatno zakompliciran Brexitom – koji je stvorio problem potencijalne vremenske razlike na irskom otoku – te pandemijom COVID-19 koja je preusmjerila političke prioritete, gurnuo je cijelu inicijativu "na led", gdje se nalazi i danas.

Argumenti protiv pomicanja sata

Prvotna svrha uvođenja ljetnog računanja vremena, još od Prvog svjetskog rata i kasnije tijekom naftne krize 1970-ih, bila je ušteda energije. Ideja je bila iskoristiti više dnevnog svjetla u večernjim satima i tako smanjiti potrošnju električne energije za rasvjetu. Danas je taj argument gotovo u potpunosti zastario. Moderni način života, energetski učinkoviti uređaji i stalna upotreba elektroničke opreme čine uštede marginalnima, a studije pokazuju da one iznose između 0,5 i 2,5 posto, ovisno o geografskom položaju i klimi.

S druge strane, popis negativnih posljedica sve je duži, a u središtu su zdravstveni problemi.

Utjecaj pomicanja sata na zdravlje i sigurnost

Stručnjaci upozoravaju da pomicanje sata dvaput godišnje remeti naš unutarnji biološki sat, poznat kao cirkadijalni ritam. To može dovesti do niza problema:

Poremećaji spavanja: Manjak sna, osjećaj iscrpljenosti i smanjena produktivnost česte su pojave u tjednima nakon promjene.

Kardiovaskularni rizici: Brojne studije povezale su proljetni prelazak na ljetno vrijeme s blagim, ali statistički značajnim porastom rizika od srčanog i moždanog udara.

Mentalno zdravlje: Jesenski povratak na standardno vrijeme i kraći dani povezuju se s povećanom stopom dijagnoza depresije.

Prometne nesreće: Tjedan nakon proljetnog pomicanja sata bilježi se porast broja prometnih nesreća, što se pripisuje umoru vozača.

Vječna dilema: Ljetno ili zimsko računanje vremena

Upravo je nemogućnost odabira između trajnog ljetnog i trajnog zimskog vremena zaustavila cijeli proces. Obje opcije imaju svoje prednosti i mane.

Trajno ljetno vrijeme zvuči primamljivo zbog dužih i svjetlijih večeri tijekom cijele godine, što pogoduje vanjskim aktivnostima i turizmu. Međutim, to bi značilo izrazito mračna zimska jutra. U Hrvatskoj bi, primjerice, sunce u prosincu izlazilo tek oko 8:30 sati, što bi predstavljalo problem za odlazak djece u školu i početak radnog dana. Eksperiment koji su Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo proveli od 1969. do 1971. godine, kada su zadržali ljetno vrijeme, pokazao se vrlo nepopularnim upravo zbog tamnih zimskih jutara.

Trajno zimsko (standardno) vrijeme stručnjaci za spavanje smatraju zdravijom opcijom jer je usklađenije s prirodnim izlaskom sunca i našim biološkim ritmom. Jutarnje svjetlo ključno je za regulaciju ciklusa spavanja i budnosti. Nedostatak je, naravno, raniji zalazak sunca tijekom ljeta.

Zanimljivo, jedna velika znanstvena studija provedena na podacima iz 16 europskih zemalja došla je do neočekivanih rezultata. Pokazala je da u dva tjedna nakon proljetnog pomicanja sata ukupna smrtnost blago opada, dok nakon jesenskog pomicanja, kada dobivamo sat sna, smrtnost blago raste. To samo pokazuje koliko je složen utjecaj ove promjene na populaciju.

Dok čekamo politički dogovor na razini EU, praksa pomicanja vremena se nastavlja. Prelaskom na zimsko računanje vremena mijenja se i obračun električne energije. Struja potrošena od 21:00 do 7:00 sati obračunavat će se po nižoj tarifi. Iako se čini kao mala promjena, pomicanje sata ostaje podsjetnik na složenu interakciju između tradicije, znanosti i politike koja oblikuje naš svakodnevni život.