Ekonomski krah: “Sve su prouzročili brojni lockdowni, inflacija je prijetnja brojnim zemljama”

Svjetsko gospodarstvo porast će ove godine 3,6 posto, prognozirao je MMF u redovnom proljetnom izvješću, snizivši zimsku procjenu za 0,8 postotnih bodova.

Istu stopu rasta očekuju i u idućoj godini.

“Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je krizu u svjetskom gospodarstvu koje se još nije u potpunosti oporavilo ni od posljedica pandemije covida 19”,  upozorio je MMF, a prenosi Jutarnji.

“U tom kontestu, rat će, pored izravnih i tragičnih humanitarnih posljedica, zakočiti gospodarski rast i pojačati inflaciju”, ističe MMF-ov Pierre-Olivier Gourinchas u blogu objavljenom povodom proljetnih prognoza (WEO).

Prognoza za ovu godinu odražava izravne posljedice rata u Ukrajini i sankcija Rusiji, zaključuje Gourinchas, dodavši da bi aktivnosti u Ukrajini i Rusiji trebale snažno pasti u ovoj godini.

“Seizmički valovi”

Rat se nadovezuje na niz šokova u opskrbi koji su pogodili svjetsko gospodarstvo u proteklim godinama, naglašavaju u MMF-u.

“Njegove će posljedice, poput seizmičkih valova, doprijeti daleko, preko tržišta sirovina, trgovine i financijskih veza”, poručuje dužnosnik MMF-a.

Rusija je značajan dobavljač nafte, plina i metala, a zajedno s Ukrajinom opskrbljuje značajan dio svijeta i pšenicom i kukuruzom, podsjeća, naglasivši da je smanjena opskrba tim sirovinama već podigla cijene širom svijeta.

Najteže su pogođeni uvoznici sirovina u Europi, na Kavkazu i na Bliskom istoku i sjevernoj i supsaharskoj Africi, ali nagli rast cijena hrane i goriva pogodit će siromašna kućanstva u cijelom svijetu.

“Inflacija je u mnogim zemljama jačala i prije rata, zbog neravnteže ponude i potražnje i državnih mjera potpore u pandemiji, što je potaknulo zaoštravanje monetarne politike”, konstatira.

Nemiri i geopolitički blokovi

“Inflacija je postala neposredna i jasna prijetnja brojnim zemljama”, ističu u MMF-u, procjenjujuči da će ostati povišena i u idućim godinama.

U takvim uvjetima prijeti opasnost da će središnje banke ubrzati zaoštravanje monetarne politike, a vlade ostati bez ono malo preostalog fiskalnog prostora koji već nije “progutala” pandemija.

Naglasili su i da bi inflacija mogla izazvati nemire i da rat pojačava rizik trajnije podjele svjetskog gospodarstva na geopolitičke blokove, s odvojenim tehnološkim standardima, prekograničnim sustavima plaćanja i rezervnim valutama.

Najnovije prognoze uključuju i značajnu razinu neizvjesnosti, “znatno veću no što je uobičajeno”.

Rast bi mogao biti još slabiji, a inflacija još jača, ako, primjerice rat obuhvati i ruski izvoz energije, poručuju iz MMF-a.

“Zaustaviti rat”

Naglašavaju i da bi kontinuirano širenje koronavirusa moglo iznjedriti još opasnije varijante virusa koje ne bi reagirale na cjepiva, što bi značilo opetovani lockdown i poremećaje u proizvodnji.

“U aktualnom teškom okruženju važnu ulogu igraju mjere na razini država i multilateralna nastojanja” dodaju.

Središnje banke moraju prilagoditi monetarnu politiku kako bi kontrolirale očekivanja inflacije, neke zemlje morat će konsolidirati državne financije, ali to vlade ne bi smjelo omesti u pružanju podrške ranjivoj populaciji, posebno s obzirom na visoke cijene hrane i energije, ističu.

“Uključivanje takvih nastojanja u srednjoročni okvir, s jasnim i vjerodostojnim itinerarom za stabilizaciju javnog duga mogao bi otvoriti prostor za pružanje potrebne podrške”, naglašavaju.

Ipak, prva je zadaća okončati rat, poručuju.