U EU oko 10.000 bh. državljana koji traže azil

Ingrid Macdonald, predstavnica UN-a u BiH, ranije je kazala kako je jasno da BiH ubrzano ostaje bez ljudskih resursa bez kojih ne može biti ni oporavka od situacije prouzročene pandemijom, ali ni dugoročne razvojne perspektive.

Rađa se sve manje djece, a sve više ljudi odlazi. To je uznemirujući trend i konkretne mjere kako bi se to zaustavilo potrebne su odmah, kazala je Macdonald.

Službeni podaci
Prema podacima Eurostata, trenutačno se u zemljama EU-a nalazi oko 10.000 državljana BiH koji su podnijeli zahtjev za azil. Uzimajući u obzir kako je, po dostupnim informacijama iz EU-a, vrlo malo priznatih zahtjeva za azil koje su podnijeli državljani BiH (oko 6%) i jačanje stranaka u EU koje se protive novim migracijskim kretanjima, realno je očekivati kako će doći do povećanja broja povrataka državljana BiH po osnovi Sporazuma o readmisiji.

Tijekom prošle godine 414 bh. državljana vraćeno je u BiH po osnovi Sporazuma o readmisiji, s tim što je bh. vlast asistirala u 232 takva slučaja, a najviše povrataka zabilježeno je iz Njemačke. Naime, lani je iz Njemačke vraćeno 168 osoba, Francuske 18, Austrije 13 i tako dalje. Odnosi se to na bh. građane koji su izgubili status za ostanak u zemljama u kojim su bili prihvaćeni, kao što je, recimo, neriješen ostanak po osnovi državljanskoga statusa, radno-pravne ili druge osnove, odbijanje zahtjeva za naknadni azil, gubitak izbjegličkoga statusa i slično.

Razlog manjeg broja osoba je pandemija koronavirusa. Trend odlaska stanovnika iz BiH, unatoč pandemiji, nastavlja se. Procjenjuje se da je samo u siječnju 2021. USŽ napustilo 1000 osoba. U prošloj i ovoj godini USŽ je napustilo više od 11.400 osoba. U posljednjih sedam godina u Njemačku se iz BiH iselilo 53.880 građana, službeni su podaci Njemačkog zavoda za statistiku, a prema kojima je u toj zemlji 31. prosinca 2020. živjelo 211.335 građana BiH. Ako se taj podatak predstavi u odnosu na broj stanovnika po gradovima, njemački statističari zabilježili su kako je BiH izgubila dva grada veličine Trebinja ili gotovo čitav Doboj, gotovo pola Mostara ili Tuzle, ili gotovo cijelo Istočno Sarajevo.

Treba imati na umu kako je tu riječ o službenim podacima, odnosno onima koji su u Njemačku otišli s riješenim dokumentima, pa se u te brojeve ne mogu uračunati oni koji su u Njemačku otišli radi zapošljavanja “na crno”, ali ni oni koji su otišli s putovnicom druge države. Osim toga, u Njemačku je otišlo naše najproduktivnije stanovništvo, ljudi u naponu snage, stručnjaci, tražena zanimanja, ali i veliki broj djece.

Agencija za rad i zapošljavanje BiH posreduje u zapošljavanju građana u Sloveniji za sva zanimanja te u Njemačkoj za osobe sa završenom srednjom medicinskom školom. Broj posredovanja znatno je manji nego ranije.

Utjecaj pandemije
Zbog pandemije je došlo do smanjenja broja posredovanja u zapošljavanju bh. građana u inozemstvu.

Broj odlazaka u Sloveniju je prepolovljen. U 2020. u Sloveniji je izdano 7.887 radnih dozvola, što je za 46% manje u odnosu na 2019. Također, broj dostavljenih oglasa bio je manji za 49% u odnosu na 2019. te je bilo 47% manje oglašenih radnih mjesta u odnosu na 2019., kazao je za Klix Boris Pupić, glasnogovornik Agencije za rad i zapošljavanje BiH. U 2021. došlo je do rasta broja posredovanja te je u prvom tromjesečju ove godine izdana 3.081 radna dozvola.

Kad je riječ o Njemačkoj, u 2020. su izdane 533 radne dozvole, što je za 20% manje nego u 2019. Smanjenje se dogodilo jer Veleposlanstvo SR Njemačke u BiH dugo nije radilo te je bio otežan odlazak u ovu državu.