Kako se utvrđuju pravila za ljetna putovanja u EU?

Radio Slobodna Europa se osvrće na to kako Bruxelles radi na uvođenju certifikata o cjepivima te kada će i kako biti ponovno dobrodošli građani koji nisu državljani zemalja iz EU-a.

Gdje smo sada?

Kada je riječ o covid putovnicama u EU-u, nazvanim “digitalni zeleni certifikat”, stvari se odvijaju – pomalo sporo. Predložen ranije ovog proljeća od strane Europske komisije, Europski parlament i Vijeće, koji predstavljaju svih 27 država članica EU, dogovorili su se o svojim pregovaračkim mandatima.

Sada je vrijeme da tri institucije započnu takozvane “trijaloge” gdje se konačni zakonodavni tekst mora ispeglati. Prvi od tih trijaloga održan je 3. svibnja, a sljedeći će biti idućih dana i tjedana.

Ideja da se EU otvori (izuzev Irske, ali sa ne-članicama Islandom, Lihtenštajnom, Norveškom i Švicarskom) za državljane trećih zemalja, svježija je, s prijedlogom za ublažavanje ograničenja koji je prvobitno predstavljen 3. svibnja.

Europska komisija predlaže da se dopusti ulazak ljudima koji su primili posljednju preporučenu dozu bilo kojeg od četiri cjepiva koje je odobrila EU – AstraZeneca, BioNTech/Pfizer, Johnson&Johnson i Moderna – najmanje 14 dana prije dolaska.

Također se predlaže relaksiranje metodologije EU-a za izračunavanje koje su zemlje “sigurne”. U tom smislu se razmišlja o promjeni kriterija za dopuštanje ulaska u države članice, te podizanja prihvatljivog broja registriranih slučajeva COVID-19 s trenutnih 25 na 100.000 ljudi na 100 na 100.000.

Trenutni prosjek bloka je 420 oboljelih na 100.000 ljudi.

Koje su glavne prepreke?

Ideju o stvaranju zajedničkog pravilnika Unije koji bi osigurao slobodno putovanje unutar granica Schengena, dijele sve europske institucije. Međutim, još uvijek su brojna neriješena pitanja.

Parlament želi besplatne testove za sve koji se ne žele cijepiti, a države članice, kojima nedostaje novca zbog pandemije, za to i nisu zainteresirane. Ipak, najveća prepreka mogla bi biti mogućnos da zastupnici u EP-u inzistiraju na tome da države članice ne mogu više nametati dodatna ograničenja poput testiranja ili karantene. Inače, slažu se zastupnici, covid putovnica bi bila svedena na list papira, a mjere u EU-u bi ostale na snazi. Vlade članica pak smatraju da bi ipak same trebale odlučiti hoće li koristit certifikat za ukidanje ograničenja ili ne.

U konačnici, sve se svodi na zdravlje, a ono je isključivoj nadležnosti država članica. U nadležnosti Unije je, samo, sloboda kretanja. Italija  tako planira uvesti vlastitu covid potvrdu za turiste, piše Radio Slobodna Europa.

Za otvaranje vanjskih granica EU-a, mnogo ovisi o tome koliko turista države članice žele – i odakle. Neki bi mogli inzistirati na recipročnim mjerama, osobito kada je riječ o Kini, Sjedinjenim Državama i Britaniji, a mogli bi postojati i dodatni kriteriji poput testiranja i stope pozitivnosti.

Zemlje članice bi također mogle, kao i u slučaju certifikata o cijepljenju, zadržati pravo da nametnu karantenu ili dodatno testiranje.

Europska komisija također je dodala opciju nukleusa – hitni prekid koji omogućava državi članici da hitno obustavi sva putovanja građana koji nisu državljani EU-a iz zemlje u kojoj se epidemiološka situacija brzo pogoršala ili ako se otkrije soj virusa koja zabrinjava.

Koji je rok?

Ideja je da oba prijedloga budu u potpunosti operativna do kraja lipnja. Tehnički rad na certifikatima je već počeo. Bez obzira postoji li zakonodavni zastoj između Parlamenta i Vijeća ili ne, sistem bi trebao biti tehnički spreman do 1. lipnja, a predviđa se da će svih 27 država članica EU to prihvatiti do kraja tog mjeseca.

Certifikati koji se mogu koristiti i u pametnom telefonu i u papirnatoj verziji, uključivat će tri načina da dokažete da možete slobodno putovati unutar Schengena – cijepljenje, negativni test ili dokaz oporavka od koronavirusa – plus osnovne stvari, poput imena, datuma rođenja, zemlju izdavanja i vrstu cjepiva ukoliko ste cijepljeni.

Ideja je da se informacije iz procesa cijepljenja u trećim zemljama mogu učitati u sustav EU-a, što prema dužnosnicima Unije nije tehnički teško, iako pitanja koja se tiču privatnosti mogu to zakomplicirati.

Šta je sa Sputnikom i Sinopharmom?

Za Europski parlament u toj shemi bi trebala biti dopuštena samo ona cjepiva kojima je Europska agencija za lijekove (EMA) dala zeleno svijetlo, ali države članice su inzistirale na tome da se zemljama EU-a ostave otvorena vrata da dopuste i cjepiva iz drugih zemalja u pokušaju da umire Mađarsku, koja koristi i ruska i kineska cjepiva.

U preporuci Komisije da se otvori za državljane trećih zemalja, međutim, nema takve velikodušnosti. Ili odobrenje EMA-e ili cijepljenje koje je napravljeno u skladu s propisom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Sinopharm još uvijek čeka status konačne ocjene, dok je Sputnik još uvijek u fazi provjere.

Države članice u Vijeću mogu, naravno, pokušati to izmijeniti. Ali s kvalificiranom većinom koja je potrebna za usvajanje teksta, Budimpešta bi se mogla boriti da nametne svoju volju.

EMA počela razmatranje kineskog cjepiva Sinovac

Nada za državljane trećih zemalja koji su cijepljeni onim dozama koje ne dolaze sa Zapada je ili da će EMA ili SZO ubrzati postupak odobravanja prije ljeta, ili da će se epidemiološka situacija u njihovim zemljama poboljšati i ostati na pozitivnoj putanji.

Tada naravno postoji i mogućnost da se pojedine države članice naprave posebne dogovore, kao što je nedavno učinila Grčka, dopuštajući ulazak nekim ruskim turistima.

Što je s djecom?

Djeca u EU još nisu cijepljena, tako da zbog certifikata o cjepivima roditelji jednostavno moraju pribjeći negativnom PCR testu za mališane, ako idu s njima ovog ljeta na europska putovanja. Isto vrijedi i za necijepljene maloljetnike koji nisu iz EU-a, uz dodatno upozorenje da će države članice nakon dolaska vjerovatno zahtijevati i dodatno testiranje, piše RSE.