Udvostručio se broj Hrvata u Njemačkoj

Hrvatski državljani se prema Državnom statističkom uredu u Wiesbadenu nalaze na 6. mjestu stranih useljenika nakon državljana Turske, Poljske, Sirije, Rumunjske i Italije, navodi dnevnik.

Lani se iz Hrvatske u Njemačku doselilo 26.335 hrvatskih državljana, a istodobno se iselilo njih 10.305.

Inače, u pandemijskoj godini Njemačka je imala najmanji priljev stranaca, no pitanje je koliko je utješno što se lani iselilo manje hrvatskih državljana, osobito u usporedbi s najgorim godinama ezgodusa 2018., 2017., i 2016. kada se u Njemačku iseljavalo, prema preciznoj njemačkoj statistici, više od 50.000 hrvatskih državljana, piše hrvatsko izdanje Večernjeg lista.

Politolog i povjesničar Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta prognozira da bi zbog promjene načina rada koji je donijela pandemija, a zbog koje će sve više prevladavati rad na daljinu, i iseljavanje Hrvata u Njemačku moglo stati za pet godina, a dio iseljenika mogao bi se i vratiti.

Zapad još neko vrijeme neće odustati od uvoza radne snage kao ključne mjere u obnavljaju svog stanovništva. Ali ni to neće vječno trajati. Pod utjecajem četvrte industrijske revolucije koja je pojavom koronakrize dobila neviđenu akceleraciju, stvara se potpuno novi oblik ekonomije.

Teleworking će zamijeniti brojna radna mjesta na način da će nakon socijalizacije radnika i učenika, kojoj upravo svjedočimo, brojna zanimanja prijeći u sferu rada na daljinu. A to znači da će radnik, primjerice, iz Moldavije iz svog stana obavljati ono što sada obavlja Hrvat u Stuttgartu. Moja procjena je da će za pet godina uslijed ove potpune preobrazbe načina rada koji donosi teleworking stati iseljavanje iz Hrvatske, ali nastupiti i veći povratak, govori Jurić, prenijela je Hina.