Zapadnom Balkanu trebaju radna mjesta i perspektiva kako bi se zaustavio ‘odljev mozgova’

To je u lipnju izvijestio ‘Balkan Barometar’ Regionalnog vijeća za saradnju, inicijative za političku koordinaciju saradnje među zemljama jugoistočne Europe. Bio je to razlog da Njemačka, koja u ovom trenutku predsjedava Vijećem EU, fokus svoje balkanske politike usmjeri na perspektive mladih generacija u jugoistočnoj Europi, piše DW.

– Cilj Europske unije nije da zaustavi migracijejer su svi slični pokušaji u posljednjih 30 godina propali, precizirao je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maasu srijedu na otvaranju online Konferencije o demografiji i mladima na zapadnom Balkanu

MN: Fokus na perspektive mladih

– Međutim, mi ne možemo zatvarati oči pred ‘odlivom mozgova’ sa zapadnog Balkana, naglasio je političar njemačkih Socijaldemokrata. Kako bi se to zaustavilo, Maas se zalaže za strategiju u tri koraka: investiranje u budućnost, suočavanje sa konfliktima iz prošlosti i perspektivu punopravnog članstva u EU svih zemalja zapadnog Balkana.

Kako bi se zapadni Balkan učinio atraktivnijim, Unija je na raspolaganje stavila oko devet milijardi eura. Ovim novcem bi, prije svega, trebalo da se podrže mala i srednja poduzeća.

– To će stvoriti radna mjesta, poboljšati šanse za obrazovanje i participaciju, izjavio je europski povjerenik za proširenje i politiku susjedstva Oliver Varhelji na jednom panelu sa predstavnicima zapadnobalkanskih zemalja. Ali, nije samo slab ekonomski razvoj taj koji mlade ljude tjera da emigriraju u zemlje EU. Prema jednoj studiji Fondacije Fridrih Ebert, objavljenoj 2019. navode se razlozi zbog kojih mladi emigriraju: korupcija, nepotizam i nedostatak jednakih šansi.

Europska perspektiva

Najbolje rješenje za sve probleme je, prema općem mišljenju, da se nastavi u pravcu priključenja EU. Hajko Maas je na konferenciji još jednom obećao da će konačno zvanično otvoriti davno obećane pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

– Prije kraja njemačkog predsjedavanja Vijećem EU, želimo da sa Sjevernom Makedonijom održimo prvu konferenciju o pristupanju EU. Također, ako okolnosti to budu dopustile, i sa Albanijom, kazao je Maas.

Druge zemlje poput Srbije i Kosova bi prvo morale da se oslobode ‘duhova prošlosti’, kako bi u tom smislu postigle napredak. U pogledu briselskih pregovora između ove dvije zemlje, njemački ministar zahtijeva da se što je moguće prije postigne sporazum.

– Što prije počnete s tim, utoliko će brže da se otvore EU-perspektive za Kosovo i Srbiju, rekao je a prenosi DW. Isto važi i za Bosnu i Hercegovinu, koja je i 25 godina nakon Daytona etnički podijeljena zemlja.

Mladi žele riječ

Predstavnici mlade generacije iz država zapadnog Balkana, koji su govorili na konferenciji, zahtijevaju pravo na suodlučivanje.

– Želimo da se čuje naš glas, naglasila je Egzona Bokši sa Kosova, koja se u svojoj zemlji angažira za zapošljavanje i jednake šanse mladih. Međutim, mladi u njenoj zemlji polako gube nadu da će Kosovo nekad postati član EU. Ministrica vanjskih poslova Kosova, Meliza Haradinaj, prethodno je podsjetila da je Kosovo jedina zemlja na kontinentu, čiji žitelji ne mogu da putuju u zemlje EU bez vize. Ona je zahtijevala od EU da to konačno promijeni.

Trodnevnu online konferencija (28. – 30. listopad) organizirali su Društvo za jugoistočnu Europu zajedno sa Aspen institutom iz Berlina i ona dio je zvaničnog programa njemačkog predsjedavanja Vijećem EU.