Proizvodima iz BiH olakšava se pristup tržištu EU

Osim BiH, s EU bi ovaj sporazum trebali zaključiti Island, Lihtenštajn, Norveška, Švicarska, Farski Otoci, Turska, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Palestina, Gruzija, Moldavija, Ukrajina, Albanija, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Srbija i Crna Gora.

Kako je navedeno na stranici Europske komisije, radi se o prijedlogu koji tek treba usvojiti Europsko vijeće, ali i zemlje koje su uključene u ovaj paket.

Prema priopćenju Europske komisije, smatra se da će se ovim mjerama pospješiti trgovina u Europi, ali i olakšati oporavak zbog ekonomske krize izazvane koronavirusom. Suština paketa mjera je pojednostavljenje procedura kada se radi o podrijetlu robe, a u Europskoj komisiji tvrde da u sporazumu koji bi trebao biti potpisan s BiH neće biti bilo što što bi suštinski promijenilo trgovinske odnose definirane Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, ali bi trebalo smanjiti komplikacije pri izvozu bh. poljoprivrednih proizvoda u EU, pišu Nezavisne novine.

Predložene mjere će rezultirati osuvremenjavanjem i moderniziranjem pravila, što će generalno gledano olakšati procedure potrebne za dobivanje certifikata o podrijetlu proizvoda. Osim toga, dodatno pojednostavljenje je predviđeno u kalkuliranju cijene rada ugrađene u proizvod, kao i vrijednost udjela sirovina koje nemaju status podrijetla, pojašnjeno je u Europskoj komisiji.

Kako je rečeno ovim novinama, kad je u pitanju BiH, mjere će se najviše odnositi na poljoprivredne i tekstilne proizvode, odnosno definirat će se procedure kako će se određivati vrijednost ugrađenog rada i podrijetlo sirovina i materijala u službama za carinjenje i pregled robe na granici.

Također, neslužbeno je pojašnjeno da će za građane najvažnije biti da znaju da će se ubuduće za ove svrhe koristiti samo certifikat EUR-1. Kao što građani koji uvoze automobile iz EU u BiH ili druge proizvode već znaju, ovaj certifikat je potreban ako želite uvesti proizvod po sniženoj ili nultoj carinskoj stopi, jer on dokazuje da je proizvod kompatibilan s odredbama o europskom slobodnom tržištu.

Pojašnjeno je da se radi o tipskom sporazumu koji je primijenjen u trgovinskim sporazumima koje je EU već sklopila s Japanom, Kanadom, Vijetnamom, Južnom Afrikom i drugim zemljama. Osnovni cilj je, kako je rečeno, što bolja ekonomska integracija i suradnja na europskom kontinentu i u mediteranskoj regiji.

Faris Kočan, slovenački stručnjak za EU i odnose sa zapadnim Balkanom, kaže za Nezavisne novine da je ovaj sporazum, iako tehnički u prirodi, jako bitan jer se praktično želi olakšati proizvodima BiH da dolaze na europsko tržište.

U EU su neke zemlje posebno osjetljive kad su u pitanju poljoprivredni proizvodi poput voća i povrća jer je zajednička europska poljoprivredna politika tema koja je ekonomski i politički jako osjetljiva. Recimo, zbog toga su proizvođači iz Turske i Egipta imali puno, puno problema s penetracijom na europsko tržište, kaže Kočan. Što se tiče BiH, on savjetuje BiH da ova nova pravila maksimalno iskoristi jer postoji prilika za puno veći izvoz u Europu.

BiH se u preferencijalnoj razmjeni nalazi još od 2009. godine, a još uvijek više uvozi nego što izvozi poljoprivrednih proizvoda. Podsjećam da je BiH prošle godine uvezla poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od 876 milijuna eura, a izvezla samo 180 milijuna eura. Nove mjere će smanjiti birokratske procedure i to bi trebalo olakšati poljoprivrednicima izvoz na europsko tržište, kaže Kočan.

Da bi BiH od ovih novih mjera zaista mogla profitirati, svjedoči i jedan paragraf u prijedlogu ugovora, u kojem u Europskoj komisiji kažu da je BiH od EU tražila da se nova pravila počnu primjenjivati što je prije moguće, čak i prije nego što svi amandmani prođu proceduru unutar europskih tijela.

U Direkciji za europske integracije BiH su rekli da još nisu dobili detaljne informacije u vezi s ovim prijedlogom.