Bosanci i Hercegovci u Austriji žele status nacionalne manjine
- Napisao/la Pogled.ba
- Objavljeno u Svijet
- Ispis
- Pošalji e-mail
Austrijski dnevni list Heute se osvrnuo na zahtjev Bosanske akademske zajednice (GBAÖ) da građani porijeklom iz Bosne i Hercegovine dobiju status nacionalne manjine u ovoj zemlji.
U tekstu pod naslovom "Austrijski Bosanci žele novi status" je navedeno da Bosanska akademska zajednica ulaže velike napore da bi to postigla. S njihove web stranice Heute je izdvojio razlog zašto smatraju da bi se to trebalo ostvariti.
"Mi Austrijanci bosanskog porijekla vjerujemo da će se uskoro desiti da Bosanci budu priznati kao etnička grupa. Biti priznat kao manjina je od velikog značaja jer to potvrđuje naš izvanredni doprinos povijesnom, kulturnom i političkom razvoju države i društva", istaknuto je.
Ovaj dnevni list je ocijenio da zaista postoje razlozi da bosanskohercegovačka zajednica bude priznata kao nacionalna manjina. Pozivajući se na podatke objavljene na stranici statista.com ova zajednica je među pet najvećih u Austriji te je dobro integrirana i daje znatan doprinos razvoju zemlje.
Iz Bosanske akademske zajednice su naglasili da dio bosanskohercegovačke zajednice mogu biti svi bez obzira na religijsku pripadnost.
"Generacije Bosanaca i Hercegovaca žive u Austriji. Oni su jedna od najvećih i najintegriranijih zajednica. Dio bosanskohercegovačke zajednice mogu biti svi bez obzira na vjersku ili etničku pripadnost. To prije svega znači dobiti potvrdu o izvanrednom doprinosu razvoju povijesnog, kulturnog i političkog života u Austriji", poručili su.
Podršku im je dao Krug intelektualaca 99 iz Sarajeva u kojem smatraju da bi to ojačalo položaj zajednice. I oni su podcrtali njihov doprinos razvoju ove države. Ocijenili su da bi ostvarivanje ovog zahtjeva bilo čimbenik u, kako su istakli, revitaliziranju bosanske države.
Za Bosansku akademsku zajednicu status nacionalne manjine bi značio i perspektivu za buduće generacije te zaštitu od otuđenja.
Heute je podsjetio da su u Austriji gradišćansko-hrvatska, slovenačka, mađarska, češka i slovačka zajednica priznate kao nacionalne manjine. Time su znatno zaštićene od diskriminacije. To podrazumijeva da imaju pravo na maternji jezik kao zvanični jezik u javnim poslovima, školstvu, kulturnim djelatnostima itd. Između ostalog, nalaže se postavljanje dvojezičnih odnosno višejezičnih natpisa na javnim mjestima.
Na portalu Heutea je objavljena i anketa s pitanjem da li bosanskohercegovačka zajednica treba dobiti status nacionalne manjine. Do sada 73,6 posto ispitanika smatra da se to ne treba desiti, njih 18,73 posto smatra suprotno, dok 7,46 posto ispitanika nema stav o ovom pitanju, prenosi Klix.