Banke u BiH prave 'watch listu' s imenima klijenata koji neuredno vraćaju kredite

Dužnost banke

Ovakvu praksu sve banke moraju poštivati po naputku Agencije za bankarstvo Federacije BiH, i to po nedavno donesenoj odluci u upravljanju kreditnim rizicima. “Banka je dužna uspostaviti sustav ranog upozorenja koji omogućava pravodobnu identifikaciju dužnika kod kojih je prisutan povećani kreditni rizik i voditi evidenciju o tim izloženostima, odnosno isti moraju biti uvršteni na listu dužnika koju banka treba posebno pratiti (engleski: watch list)”, stoji u spomenutoj odluci. Do kredita će teže dolaziti zadužene tvrtke, građani koji iza sebe imaju neurednu “kreditnu sliku”.

Komercijalne banke će prije svakog povećanja kreditne izloženosti biti dužne na sveobuhvatan i adekvatan način procijeniti kreditnu sposobnost dužnika, a uzimajući u obzir interno propisane kriterije i zahtjeve ove odluke. “Banka je dužna najmanje jednom godišnje razmatrati propisane kriterije te ih po potrebi prilagođavati u cilju unaprjeđenja postupaka procjene kreditne sposobnosti dužnika.

Banka je prije odobravanja kreditne izloženosti dužna procijeniti kvalitete, utrživost, raspoloživost i vrijednost te pravnu valjanost kolaterala. Ako vrijednost kolaterala u velikoj mjeri ovisi o kreditnoj sposobnosti davatelja kolaterala, koji je treća strana, banka je dužna procijeniti i njegovu kreditnu sposobnost” stoji u prijedlogu odluke koju je donijela Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine.

Također će, kako piše, procjenu kreditne sposobnosti dužnika koji je osnovan u prethodne dvije godine od dana kada se vrši procjena novoutemeljenog gospodarskog društva, kao i dužnika koji je osnovan s posebnom namjenom, odnosno za realizaciju unaprijed utvrđenog projekta (projektno financiranje), banka vršiti na osnovi procjene mogućnosti tog dužnika da ostvari primjerene novčane tokove koji osiguravaju pravodobno izmirivanje obveza po ugovorenoj dinamici otplate potraživanja.

Valutna klauzula

Kako bi se u budućnosti spriječile afere poput one koja je izbila oko davanja kredita u švicarskim francima, svaka komercijalna banka treba kreditni rizik procjenjivati i s aspekta moguće promjene financijskog položaja dužnika zbog promjene tečaja konvertibilne marke i valute u kojoj je izloženost ili kamatne stope, odnosno procijeniti sposobnost dužnika da u slučaju potencijalne promjene tog tečaja ili kamatne stope izmiruje obveze prema banci u skladu s ugovorenim uvjetima.

Banka posebnu pozornost posvećuje izloženostima s valutnom klauzulom u stranoj valuti u slučajevima kada dužnik nema izvore prihoda u istoj valuti u kojoj je izloženost. Banka nije u obvezi procjenjivati valutno inducirani kreditni rizik za izloženosti s valutnom klauzulom u euru, imajući u vidu postojanje valutnog vijeća u Bosni i Hercegovini.