Dalje povećanje kamata u BiH donosi skuplje kredite i manje ulaganja

Ocjena je to ekonomskih analitičara, koji su za nezavisne novine govorili o odluci središnjih banaka širom svijeta da povećavanju troškove zaduživanja, kako bi se borile protiv inflacije izazvane višim cijenama energije i drugih poteškoća.

Potez ECB-a uslijedio je nakon odluke američkih Saveznih rezervi (FED) da podignu svoju ključnu stopu jedanaesti put u 17 mjeseci.

Kada je u pitanju ECB, priopćeno je da su oni i dalje otvoreni za povećavanje kamatnih stopa, uslijed zabrinutosti zbog visoke inflacije i recesije. Ova financijska institucija podigla je troškove zajmova, a njeni dužnosnici su od srpnja 2022. godine povećali kamatne stope za čak 425 baznih poena, što predstavlja najbrži tempo povećanja u povijesti ECB-a.

Kamatna stopa na depozite sada iznosi 3,75 posto, što je najviše od 2000. godine. Glavna stopa refinanciranja određena je na 4,25 posto . Kristin Lagard, predsjednica Europske središnje banke, poručila je da su odlučni u namjeri da smire inflaciju te da šanse za gospodarski rast i inflaciju u eurozoni ostaju vrlo neizvjesni.

Lagard je odgovarajući na pitanje hoće li biti novog povećanja kamatnih stopa od rujna kazala da postoji takva mogućnost te da će “zadržati stope dovoljno visoke koliko god bude potrebno, kako bi se smanjila inflacija”, koja je, podsjećanja radi, u eurozoni pala sa svog vrhunca od 10,6 posto u listopadu, na 5,5 posto u lipnju. To je ipak i dalje iznad cilja ECB-a, a to je dva posto.

Ekonomist Siniša Pepić kaže da mjere ECB-a mogu pomoći u suzbijanju inflacije i u BiH, ali i da povećanje kamatne stope može imati utjecaja na potrošnju i ulaganja.

“Krediti će biti skuplji, a ulagači bi mogli biti skloniji da drže novac u štednji umjesto da ulažu u poslovanje. Utjecaj ove politike ECB-a će se zasigurno u jednakoj mjeri osjetiti i u BiH zbog njene ekonomske i monetarne povezanosti s EU, a prije svega utjecaj će biti vidljiv na polju inflatornih kretanja u smislu zaustavljanja daljeg rasta inflacije i postepenog smanjenja stope”, ističe Pepić za “Nezavisne novine”.

Isto tako, dodaje, povećanje kamatne stope može svakako uticati i na BDP u BiH.

“BDP bi mogao zabilježiti ili manji rast ili će biti negativan u narednom periodu, jer smanjenje potrošnje izravno utiče na gospodarski rast, odnosno BDP”, kaže Pepić.

Novinarka Svjetlana Šurlan smatra da su monetarna stezanja ECB-a i FED-a u manjoj mjeri utjecala na poslovanje banaka u BiH, koliko na europske banke.

“Osnovni razlog je taj što Središnja banka BiH nema mogućnosti koje imaju druge središnje banke u smislu donošenja monetarnih mjera. Pored toga, banke u BiH posluju na domaćem tržištu, gdje prikupljaju depozite i gdje plasiraju kredite, tako da se na ovaj način ‘samofinanciraju’, iako su većinom članice grupacija banaka sa sjedištem u EU”, pojašnjava Šurlan.

Prema njenim riječima, mjere Agencija za bankarstvo RS i FBiH dale su rezultate i zaštitile stanovništvo i gospodarstvo od pretjeranog rasta kamatnih stopa, ali i banke od toga da dobiju klijente koji neće moći plaćati rate kredita.

Kada je u pitanju referentna kamatna stopa u BiH, guverner Središnje banke BiH Senad Softić kazao je da je namjera da se bankama stavi na raspolaganje stopa koju mogu koristiti za prilagođavanje varijabilnih komponenti cijena izvora financiranja u financijskim ugovorima.

“Dakle, banke će imati izbor koju će stopu koristiti, a to ne znači da će biti napušteno ili zabranjeno korištenje Euribora”, precizirao je Softić.

Kao prednost referentne kamatne stope za klijente naveo je to što će se kamatne stope na kredite prilagođavati realnoj cijeni novca na domaćem tržištu.

“Sve dok kamatne stope koje mogu dobiti na uložene depozite kod banaka budu niske, neće značajnije rasti ni kamatne stope na kredite”, rekao je Softić.

S druge strane, iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) nedavno su pozvali nadležne u BiH da povećaju kamatne stope te da taj rast bude više približan rastu kamatnih stopa u eurozoni, kako bi se ublažila inflacija.

Direktor Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić odgovorio je da su kamatne stope u BiH opravdano niske u odnosu na eurozonu i regiju, ali poručujući i da razumije stav MMF-a. Također, on smatra da je prosječna cijena depozita u BiH realna te da će bankama ta cijena biti upotrebljiva u aranžmanima klijentima.

“Smatramo da je neopravdano da brzo rastu kamate, jer inflacija nije generirana u BiH, odnosno nastala je kao posljedica događanja u eurozoni, razvijenim državama. U odnosu na lipanj prošle godine i kraj prošle godine, iznos kamata se promijenio i mijenjat će se”, najavio je Mahmuzić.

“Inflacija u FBiH prošli mjesec iznosila je 3,5 posto , to je bez rasta kamatnih stopa, što pokazuje da je naša politika ispravna. Time smo sačuvali stabilnost sustava, klijente i gospodarstvo. Da su (kamate) rasle kao što je rastao Euribor, upitno bi bilo što bi se dogodilo”, zaključio je on.