Demografske promjene i njihov odraz na Ljubuški
- Napisao/la Bolji Ljubuški | M. PARTNER
- Objavljeno u Ljubuški
- Ispis
- Pošalji e-mail
Zapadnohercegovačka županija je tradicionalno emigracijsko područje koje već desetljećima depopulira. Čitavo je područje značajnije počelo depopulirati nakon Drugog svjetskog rata, dok su urbana središta i njihova okolica, inače centri imigracija, stvarali područja i žarišta gospodarskog i općeg razvoja županije.
Prema podacima objavljenim u knjizi „Demografske promjene i njihov odraz na naselja županije Zapadnohercegovačke (1961. – 2011.)", čija je autorica dr. sc. Jelica Galić, trend smanjenja broja stanovnika započeo je od 1971. do 1981. godine.
Porast stanovništva od 1953. do 1981. godine bio je isključivo rezultat porasta broja stanovnika u općinskim središtima i tek od 1981. do 1991. godine ostatak bližih naselja počinje značajnije demografski napredovati.
U ovom tekstu posebno ćemo se osvrnuti na podatke vezane za Ljubuški, kako bismo vama, dragi čitatelji, približili dosad manje poznate informacije i djelo koje ima iznimnu važnost za daljnja istraživanja.
Naime, od 1991. do 2011. godine, kako navodi dr. sc. Galić, županija je imala vidljiv blagi pad ukupnog broja stanovnika, što je posljedica iseljavanja stanovnika i ratnih događanja. Najveći demografski pad bilježi Ljubuški, dok je u ostalim općinama zabilježen neznatan broj stanovnika.
Znatnije povećanje ukupnog broja stanovnika zabilježeno je, pak, od 1991. do 2013. godine, a osobito u Posušju.
Prema službenom popisu iz 2013. godine, u više od 80 posto naselja na području županije zabilježen je značajniji porast stanovništva. Ukupno povećanje stanovništva (u dvogodišnjem razdoblju) bilježe sve četiri općine, a posebno Posušje i Ljubuški.
Kako se nadalje navodi u knjizi, analizom posljednja tri popisa stanovništva u poslijeratnom razdoblju i procjenom broja stanovnika županije, tijekom 2011. godine broj stanovnika se smanjio s 91.636 na 84.493. Kada je riječ o gustoći naseljenosti, ona je bila u porastu do popisa 1971. godine.
U Ljubuškom je došlo do smanjenja gustoće stanovništva 1981. godine, zatim do povećanja prema popisu 1991., da bi 2011. bilježila manje stanovnika nego 1948. godine.
U odlomku koji se odnosi na natalitet, stopa nataliteta Zapadnohercegovačke županije, u skladu s prevladavajućim trendovima u BiH, upućuje na silazni trend kretanja – smanjenje broja rođene djece u odnosu na ionako opadajući broj stanovnika. Stopa nataliteta konstantno opada od 60-ih pa sve do početka 80 ih godina prošlog stoljeća, kada se bilježi blagi porast koji traje sve do 90-ih godina. Zbog ratnih događanja situacija se dodatno pogoršala pa se u sljedećih dvadesetak godina ponovno bilježi konstantan silazni trend kretanja stope nataliteta.
Prema dostupnim podacima, kretanje stopa nataliteta od 2005. do 2011. bilježi blagi uzlaz i pozitivan trend broja rođene djece.
Statistički podaci govore da Ljubuški, promatrano u razdoblju od 2001. do 2011. godine, bilježi porast broja rođene djece, a nagli porast vidljiv je 2003. godine. Nakon toga je trend kretanja jednoličan uz manje zabilježene varijabilnosti.
Stope mortaliteta, prema istraživanju dr. sc. Galić, od 1955. do 1989. godine kreću se relativno ujednačeno i upućuju na manja variranja s obzirom na pojedina međupopisna razdoblja. Njezina vrijednost raste od 1990. godine te je posljedica izravnih i neizravnih ratnih gubitaka.
Od 2001. do 2011. godine kretanje broja umrlih varira od godine do godine, no primjetan je uzlazni trend broja umrlih i stopa mortaliteta.
Od 2003. do 2007. godine broj umrlih u Ljubuškom čak nadmašuje broj umrlih u Širokom Brijegu koji ima veći broj stanovnika. Razlozi te anomalije mogu ležati u dobno-spolnoj strukturi ljubuških naselja.
Priredila: Antonela Marinović Musa | Bolji Ljubuški
