Miroslav Herceg upozorava na divlja odlagališta oko Ljubuškog

Umjesto zelenila, prirode i pogleda na hercegovački krajolik, ako vas put nanese na „Gumoland“ nedaleko od rijeke Trebižat u Ljubuškom, naići ćete na stotine odbačenih automobilskih guma, dijelove namještaja, tepihe, boce, kartone i različite druge vrste otpada.

Narodski rečeno – od igle do lokomotive.

Lokaciju je upravo tako, s dozom ironije, nazvao predsjednik HPD-a „Vrlosinj“ Ljubuški Miroslav Herceg, koji već neko vrijeme upozorava na problem divljih odlagališta i nepropisnog odlaganja otpada. Nažalost, unatoč brojnim upozorenjima na ovu sve češću pojavu, čini se da pojedinci i dalje ne mare za posljedice takvog ponašanja niti za činjenicu da otpad ostavljen u prirodi ostaje problem cijele zajednice.

Posebno zabrinjava činjenica da se ova lokacija nalazi relativno blizu rijeke Trebižat, dok suha vegetacija i velike količine otpada predstavljaju i potencijalnu opasnost od požara.

Svijest se mora mijenjati

„Već godinama upozoravam na ovaj problem, a to ću činiti i dalje, sve dok se ne podigne svijest o tome da prirodu treba čuvati, a ne narušavati kako se kome prohtije. Naše društvo, osim organiziranja planinarskih tura, u svom radu ima i ekološku komponentu i kao savjestan građanin lokalne zajednice smatram da je odgovornost svakoga pojedinca upozoravati na probleme koji se, u konačnici, tiču svih nas“, ističe Herceg.

Smatra kako borba protiv onečišćenja ne može početi tek kada se otpad nagomila u prirodi, nego puno ranije – u obitelji i kroz obrazovanje.

„Svatko od nas trebao bi malo više razmišljati o posljedicama zagađenja, kako vizualno tako i zbog zdravstvenog problema zagađivanja prirode, a o odnosu prema okolišu trebalo bi razgovarati s djecom od najranije dobi. I baš zato bi se u osnovne škole trebao uvesti predmet ekologija i očuvanje prirode“, kaže Herceg za Bolji Ljubuški.

Upravo edukaciju vidi kao jedan od ključnih načina da se dugoročno promijeni odnos prema otpadu i prirodi. Međutim, ne želi negirati trud koji se ulaže u uređenost samoga grada.

„Da se razumijemo, grad je stvarno čist i uredan, tu nema zamjerke i bilo bi neprimjereno bilo što loše reći. Međutim, pođite par kilometara dalje, u svim smjerovima, kao da smo u Bugarskoj i Albaniji. Ovo što sam snimao neki dan samo je kap u moru. Postoji još nekoliko lokacija koje zahtijevaju pažnju i reakciju nadležnih“, ističe naš sugovornik.

Ilegalno odlagalište azbesta

Posebno ističe problem koji je, kako navodi, otkrio nedavno – ilegalno odlagalište azbesta na području prema Crvenom Grmu.

„Kilometar dalje prema Crvenom Grmu postoji ilegalno odlagalište azbesta za koje sam saznao nedavno. Prema pričama ljudi s tog područja, otpad se tamo nalazi desetljećima. Zapravo, to stoji tu već 30 godina i nitko ništa nije poduzeo. A škola u Crvenom Grmu udaljena je 100 metara zračne linije. Svi bismo trebali znati što je azbest i kakve posljedice ima na ljudsko zdravlje“, upozorava Herceg.

Otpadu nije mjesto u prirodi

Za kraj razgovora naglašava kako njegov angažman nije usmjeren samo na jednu lokaciju niti će završiti nakon što upozori na pojedini problem.

„Moja odgovornost kao savjesnog građanina ove zajednice je da upozoravam i probam promijeniti bar malo svijest ljudi da otpadu nije mjesto u prirodi. Ja ću i dalje nastaviti upozoravati i probati riješiti bar jedan dio problema. Posla ima napretek i nadam se da neću biti sam u ovoj borbi i da trud neće biti uzaludan“, poručuje Herceg.

 
index Instagram400x230 youtube