Mitski svijet Hercegovine i Dalmatinske zagore oživio u Ljubuškom: Večer koja je spojila baštinu, znanost i umjetnost

Sinoć je u Hotelu Bigeste u Ljubuškom održana svečana promocija knjige „Mitske narodne priče Hercegovine i Dalmatinske Zagore“ autorice Robertine Kapsalis.

Ovaj kulturni događaj okupio je brojne zaljubljenike u tradiciju, književnost i povijest, potvrdivši kako interes za baštinu i usmenu predaju ne jenjava. Promociju je organizirala Udruga’’Vedrina’’ Mostar, uz potporu Odjela za kulturu Grada Ljubuškog.

Riječ je o jedinstvenu djelu koje na poseban način oživljava mitove i legende ovoga prostora, spajajući ih s povijesnim i arheološkim činjenicama, te suvremenim umjetničkim pristupom. Kroz priče o vilama, divovima, antičkim junacima i ljudima krša, autorica donosi slojevitu sliku identiteta Hercegovine i Dalmatinske zagore.

Posebnu vrijednost večeri dala je činjenica kako Ljubuški zauzima značajno mjesto u samoj knjizi, što je istaknula i autorica. „Ljubuški se u knjizi spominje, možda i najviše puta. Mnoge priče događaju se upravo ovdje ili su njihovi likovi vezani uz ovaj kraj, što ovom predstavljanju daje posebnu simboliku“, kazala je Kapsalis.

Govoreći o nastanku knjige, autorica je publiku vratila u vrijeme kada su priče živjele isključivo kroz kazivanje, prenoseći se s generacije na generaciju. „To su priče koje se nekada nisu zapisivale, nego su se prenosile usmeno – od baka i djedova. Danas su dobile novo ruho, uz ilustracije i književnu obradu koja daje jednu cjelovitu sliku“, istaknula je.

Otkrila je i kako ideja za knjigu ima korijene u njezinu novinarskom radu i kolumni u kojoj su čitatelji dijelili neobične, često zaboravljene priče iz različitih krajeva Hercegovine i Dalmatinske zagore. „Te priče su dolazile iz Hercegovine, Imotskog, Vrgorca… Shvatili smo koliko su ta područja povezana i koliko ljudi žele da se te priče sačuvaju“, naglasila je autorica.

Knjiga, kako je pojasnila, ne počiva samo na predajama, već i na ozbiljnim istraživanjima koja uključuju arheološke i povijesne izvore. „Neke priče imaju uporište u znanstvenim radovima, dok su druge nadograđene kroz književni izraz. Sve zajedno vraćaju nas u vrijeme antičkih korijena i povezuju ih s današnjim čovjekom“, dodala je.

Program promocije dodatno su obogatili sudionici iz različitih područja koji su dali širi kontekst knjizi i njezinoj važnosti. Mirko Rašić govorio je o arheološkim temeljima i antičkoj baštini Hercegovine, naglašavajući kako su mnogi mitovi povezani s konkretnim povijesnim lokalitetima. Mijo Zidar istaknuo je sličnosti između mitova Hercegovine i Dalmatinske zagore, dok je urednik Ilko Barbarić približio proces nastanka knjige i važnost očuvanja usmene tradicije kao dijela identiteta.

21e0acc8-3a47-4470-9f0a-985f11a03835-1536x690.jpg

Likovni i vizualni aspekt knjige dodatno je pojasnio Saša Šantić, istaknuvši kako ilustracije nisu samo dodatak tekstu, već ravnopravan dio pripovijedanja koji čitatelju omogućuje dublji doživljaj priča. U svom posebanom izlaganju autorica, Robertina Kapsalis je naglasak dala na nesvakidašnji spoj mitologije i moderne znanosti. Govorila je o nutritivnim vrijednostima drevne hrane i jelima koja se spominju u pričama, naglašavajući kako su tradicionalni obrasci prehrane često bili iznimno uravnoteženi i zdravi.

Glazbeni dio večeri dao je dodatnu emociju cijelom događaju. Duo Nimfe, kojeg čine Marija Buntić i Ines Rajič; izvele su je pjesmu „Glas iz davnine“, ali i druge skladbe inspirirane mitskim motivima, čime je dodatno dočaran duh antičke i tajanstvene Hercegovine. Tijekom večeri više je puta naglašeno kako su mitovi i legende važan dio kulturnog identiteta te most koji povezuje prošlost i sadašnjost. Upravo ovakvi projekti, istaknuto je, doprinose očuvanju vrijedne usmene baštine i njezinu prenošenju na nove generacije kroz suvremene umjetničke forme.

Promocija u Ljubuškom protekla je u toplom i inspirativnom ozračju, a brojni posjetitelji imali su priliku ne samo upoznati autoricu i njezin rad, već i osjetiti snagu priča koje su stoljećima oblikovale ovaj prostor. Večer je zaključena porukom kako mitovi nisu tek dio prošlosti, već živa baština koja i danas nadahnjuje kroz knjige, umjetnost i ljude koji ih prenose dalje.
 
index Instagram400x230 youtube