- Prema našoj evidenciji, članovi Zadruge posadili su 252 hektara. Riječ je o proizvođačima koji obrađuju više od 0,5 hektara. Mali proizvođači, površine manje od 0,5 ha, zasadili su oko 20 ha. Ako se tome doda i površina od oko osam hektara, koliko je, prema našoj procjeni, zasađeno u plastenicima, onda se dođe do oko 280 ha. Kako je lani evidentirana sadnja od 274 hektara, može se reći da je ovogodišnja zasnovana proizvodnja na razini prošlogodišnje - govori nam agronom Ivan Primorac, stručni suradnik Zadruge.
- Sve planirano je i zasađeno te je na razini prethodnih godina. Međutim, ono čime ne možemo biti zadovoljni, to je stanje nasada, nije dobro, čak je na djelu nasada i loše. To je posljedica, prije svega, obilnih oborina, dijelom i tuče te niskih temperatura. U dane 19. i 20. ožujka temperatura se spustila i do -6 Celzijevih stupnjeva, što je proizvođačima prouzročilo štetu. Štete u plasteničkoj proizvodnju manje su, premda ih je bilo i tamo gdje se "termogeni" nisu uključili - dodaje.
Posljedice, hoće li ih biti?
- Prije svega, zbog vremenskih prilika urod će kasniti, a i prinosi će biti manji. Imajući sve navedeno na umu, mislim da ove godine možemo očekivati urod od oko 6000 tona ranih krumpira. To je, po mom mišljenju, realna procjena i nadam se da ćemo navedenu količinu dosegnuti, odnosno, nadam se da više neće biti vremenskih neprilika za ranu proizvodnju na otvorenom - zaključuje ing. Primorac.